Nakon što su u julu u Republici Srpskoj doprinosi smanjeni i do 70 odsto na povećani dio zarade, Vlada drugog entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, predložila je izmjene zakona o porezu i doprinosima kako bi na prosječnu platu dažbine bile manje 60 odsto, pišu Vijesti.

Vlada Sjeverne Makedonije je predložila zakon kojim se poslodavci koji povećaju zarade zaposlenima za iznos do 100 eura oslobađaju poreza i doprinosa na taj iznos.

U Srbiji će se od naredne godine povećeti neoporezivi dio zarade sa 130 na 139 eura, minimalna zarada 11 odsto na 258 eura, dok se doprionosi poslodavcima smanjuju za 0,5 odsto bruto zarade.

U Hrvatskoj je Vlada predložila povećanje neoporezivog dijela zarade sa 510 na 560 eura, kao i uvođenje više mogućnosti da poslodavci isplaćuju zaposlenima neporezive nagrade i naknade, kao i da se ne oporezuje prihod koji zaposleni uplaćuju na dodatno zdravstveno osiguranje. Oni očekuju da će samo te mjere uticati da se prosječna zarada poveća 20-ak eura na sadašnjih 875 eura.

U Crnoj Gori od zvanično prikazanog ekonomskog rasta i punjenja državne kase koristi nemaju ni zaposleni, ni poslodavci, a na snazi ostaju brojni krizni porezi.

Vlada je od jula smanjila samo doprinose na zdravstveno osiguranje dva procentna poena, zajedno sa povećanjem minimalne zarade sa 193 na 222 eura. Jedino novo što je obećano je da će od naredne godine ukinuti takozvani krizni porez od dva odsto na iznos preko prosječne zarade.

Skupština je dva puta odbila i da u dnevni red uvrsti raspravu o predlogu Socijaldemokratske partije da se doprinosi na teret poslodavca zbirno smanje još četiri odsto, kako bi opterećenje poslodavaca bilo na nivou regiona.

Izvor: (MINA-BUSINESS)