Tim povodom, Omladinska grupa Centra za građansko obrazovanje (OGCGO), uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, poziva nadležne da razmotre rezultate primjene zakona i protokola koji uređuju oblast nasilja u porodici i Strategije zaštite od nasilja u porodici 2011-2015. Apeluju na nadležne da preduzmu hitne mjere kako bi se obezbijedila njihova efikasna primjena u praksi, a nasilje nad ženama izmjestilo iz grupe najčešćih oblika kršenja ljudskih prava.

OGCGO-a navodi da se moraju uložiti veći napori da se stvore uslovi za uspostavljanje novih mehanizama podrške za žene žrtve nasilja, efikasniju saradnju institucija i nevladinog sektora koji se bavi pitanjem nasilja nad ženama radi održivosti programa usmjerenih na podizanje svijesti građana o problemu žena žrtava nasilja, ali i o pravima žena uopšte.

Iz OGCGO podsjećaju da podaci UN-a ukazuju da je 40% žena u svijetu prebijeno, prisiljeno na seksualni odnos ili je doživjelo neki vid zlostavljanja, a nasilnik je najčešće muškarac iz bliskog okruženja.

"Nasilje nad ženama rašireno je širom svijeta i ne poznaje državne granice, rasu, klasu, kulturu, tradiciju ili religiju. I istraživanja u Crnoj Gori ukazuju da su žene dominantno prisutne među žrtvama nasilja", navodi se u saopštenju OGCGO-a.

Iz te NVO navode da donosioci odluka u Crnoj Gori nijesu dovoljno senzibilisani da kroz svoje djelovanje zastupaju ženska prava i djelotvornu borbu protiv nasilja nad ženama. To. kako ističu, konstatuje i posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore.

"Diskriminacija na osnovu pola, mizoginija i omalovažavanje napora ka unapređenju prava žena i postizanju rodne ravnopravnosti, čvrsto su utemeljeni u patrijarhalnom i tradicionalističkom odnosu prema ženi koji se teško mijenja i pored solidnog zakonodovnog okvira. Dodatno, sve češće smo svejedoci kampanja kojima pojedini mediji na najbrutalniji način pokušavaju urušiti ugled i dostojanstvo žena koje djeluju u javnom prostoru, gazeći sve etičke standarde u novinarstvu, a sa očitom namjerom da se omalovaži javni angažman i degradiraju žene i njihova dostignuća u profesionalnoj sferi, ali i kao ličnosti", podsjećaju iz ove NVO.

Rezultat toga je i činjenica da je, kako tvrde, po istraživanjima, više od 70% ispitanika saglasno sa tvrdnjom da je osnovna uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka, a svaki četvrti ispitanik (muškarac) izjavljuje da je nasilje prema ženi opravdano u pojedinim situacijama, kao i da je za nasilje koje joj se dešava kriva žena jer nije u stanju da napusti nasilnika ili ga je izazvala svojim ponašanjem.

"To kreira društvenu klimu u kojoj je i nasilje nad ženom prihvatljivo, dok donosioci odluka nevoljno podržavaju napore civilnog društva, a prije svega ženskih organizacija, da se ovo promijeni. Blagom kaznenom politikom u slučajevima nasilja u porodici, koja je naša praksa, šalje se loša poruka da je ovo nasilje legitimno i društveno prihvatljivo. Zabrinjava i činjenica da se krivične prijave često odbacuju zbog nedostatka dokaza, a žrtve zbog nepovjerenja prema institucijama i straha rijetko same prijavljuju nasilje. One žene koje su preživjele nasilje ne dobijaju odgovarajuću psihosocijalnu podršku i pravnu pomoć u institucijama socijalne i zdravstvene zaštite, kao ni njihova djeca koja često zajedno sa njima prolaze kroz pakao porodičnog nasilja", navode u saopštenju.