19-03-2024

Zenović: Medijske slobode od suštinskog značaja za demokratski razvoj društva

Medijska prava i slobode od suštinskog su značaja za demokratski razvoj svakog društva, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), Predrag Zenović.

Zenović: Medijske slobode od suštinskog značaja za demokratski razvoj društva | Radio Televizija Budva

Foto: Agencija Mina

On je, na danas održanim konsultacijama sa predstavnicima nevladinih organizacija o medijskim slobodama, rekao da im je cilj da kreiraju ambijent koji doprinosi demokratskom društvu.

“I da imamo informisanog građanina, otpornog na dezinformacije”, dodao je Zenović.

Kako je saopšteno iz Ministarstva evrospkih poslova, Zenović je kazao da su medijske slobode važan dio poglavlja 23, koje su predmet jednog privremenog mjerila o istragama i aktivnom procesuiranju napada na novinare, i poglavlja 10 koje se odnosi na informatičko društvo i medije.

„Kroz izradu Medijske strategije i predloge tri zakona - zakonima o audio-vizuelnim medijskim uslugama, o medijima i o javnom medijskom servisu Crne Gore, napravili smo prvi, ključni iskorak na putu prema EU, kada je riječ o medijskim slobodama“, rekao je Zenović.

On je, kako se navodi, ukazao na kompleksniji i teži dio rada u oblasti medijskih sloboda koji se odnosi na istrage slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija.

Zenović je rekao da Komisija za praćenja istraga u toj oblasti i nadležni organi aktivno rade.

“Vjerujem da će nerasvjetljeni slučajevi, uprkos protoku vremena, uskoro dobiti svoj epilog. To jeste put ka EU, ali i naš put ka pristojnom, pluralnom društvu, društvu elementarne pravde i osnovnih ljudskih prava i sloboda“, kazao je Zenović.

Šefica Pregovaračke radne grupe za poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji, Ružica Mišković, ukazala je na dva završna mjerila za privremeno zatvaranje tog poglavlja koja se odnose na uspostavljanje nezavisnosti regulatora i osnaživanje administrativnih kapaciteta.

Prema njenim riječima, setom medijskih zakonskih rješenja se sprovode preporuke Evropske komisije (EK) iz ranijih izvještaja o Crnoj Gori u procesu pristupanja EU.

“Ono što je pred nama, nakon usvajanja zakona, je njihova dosljedna, efikasna i neodlożna primjena. U ovom procesu su nam veoma dragocjeni učešće i odrška civilnog sektora“, kazala je Mišković.

Ona je navela da je pred Crnom Gorom još aktivnosti na usaglašavanju s pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti.

Mišković je, kako se dodaje, posebno ukazala na važnost usklađivanja sa Regulativom o digitalnom tržištu i digitalnim uslugama, koje zahtijevaju dodatni zajednički napor kako u dijelu transponovanja tako i kasnije u kontekstu same implementacije.

Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, kazao je da su medijski zakoni dostavljeni EK na mišljenje i da očekuje da ih Vlada i Skupština brzo usvoje.

Rudović je rekao da u Akcionom planu za sprovođenje Medijske strategije u ovoj godini imaju 104 planirane aktivnosti koje treba da realizuju.

Prema njegovim riječima, taj plan je veoma ambiciozan.

“I potrebna nam je saradnja sa kolegama iz civilnog društva koji imaju snažne resurse i jake kompetencije, što nam svima pomaže da zajedno ispunjavamo sve ono što smo zacrtali“, rekao je Rudović.

On je ukazao na ključne oblasti koje tretiraju Medijska strategija i Akcioni plan za prvu godinu sprovođenja.

Ključne oblasti, kako je dodao Rudović, odnose se na ugrožavanje sigurnosti novinara, uspostavljanje mreže za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje, formiranje savjeta za medijsku pismenost i uvođenje obaveznog izbornog predmeta u školama o medijskoj pismenosti, kao i digitalizaciju arhive Javnog servisa.

Iz Ministarstva su rekli da je predstavnike civilnog sektora, tokom konsultacija, zanimalo koliko je Crna Gora napredovala na polju medijskih sloboda u proteklih deset godina, od otvaranja poglavlja 10- Informatičko društvo i mediji.

Učesnici skupa su, navodi se, istakli da u toj oblasti ima još dosta posla, i iznijeli uvjerenje da će usvajanje predloga medijskih zakona, uz institucionalno unapređenje i kvalitetnu primjenu propisa, koja će obuhvatiti učešće civilnog sektora, dovesti do privremenog zatvaranja poglavlja 10.

“Takođe, predstavnici skupa su ukazali su na problem u izboru predstavnika nevladinih organizacija (NVO) u savjetima javnih emitera i ukazali na potrebu za rigoroznijim uslovima kod njihovog izbora”, kaže se u saopštenju.

Na događaju je, kako je saopšteno, ukazano i na problem sa komentarima na portalima i društvenim mrežama, i potrebu sistemskog rješenja tog pitanja.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Instituta za medije Crne Gore, Centra za građansko obrazovanje, Agencije za elektronske medije, NVO Aktivna Zona, NVO UZOR, NVO Multimedijal Montenegro, Sindikata medija Crne Gore i Programske kancelarije Savjeta Evrope.

(Agencija Mina)