Foto: IG/@geevestakesphotos

Budući da su Katič i Platamuni nedavno proglašeni zaštićenim područjima prirode, Zenović smatra da je sada došao red na Školj.

"Na svega kilometar od budvanskog Starog grada nalazi se najveće ostrvo na južnom Jadranu, Sveti Nikola, ili kako ga mještani još zovu - Školj. Ostrvo se prostire na 47 hektara, od čega preko 90 odsto površine čine šume četiri kategorije, dok ostrvo okružuju i plaže u dužini od preko 840 metara. Ostrvo obiluje bogatom florom i faunom, ono predstavlja i pravi raj za ptice i sitnu divljač, a 60-ih godina prošlog vijeka su dovedena dva para jelena lopatara sa ostrva Brioni. Ono predstavlja i turističku atrakciju Budve i Crne Gore, kao i jedno od omiljenih kupališta turista i mještana", naveo je on u dopisu.


Foto: Facebook/Đorđe Zenović

Zenović je istakao da država Crna Gora raspolaže sa preko 100,000 kvadrata nekretnina na ostrvu, dok se dio površine nalazi u vlasništvu mještana. Kako je kazao, jedan dio je i u vlasništvu fizičkih lica koja su, prema njegovim riječima, na sumnjiv način došla u posjedi nepokretnosti na ostrvu, i to sa namjerom da komercijalizuju i ugroze prirodni ambijent Školja.

"Naime, Planom posebne namjene za priobalno područje na ostrvu je predviđena gradnja hotela sa 750 ležaja i marine za 50 plovila. Eventualnom realizacijom ovakvog plana, osim što bi se ugrozio životinjski svijet koji je nastanjen na ostrvu, flora, kao i prepoznatljivi ambijent i izgled ostrva, njome bi se ugrozilo i kretanje morskih struja i strujanje vazduha, što bi štetilo snabdijevanju pijeskom čitave Slovenske plaže, pa bi to dovelo u pitanje nestanak jedne od najljepših plaža u Crnoj Gori i na budvanskoj rivijeri", smatra pomoćnik sekretara za zaštitu imovine.

Kako je naglasio, od Ministarstva očekuje da razmotri sljedeće:

- Izmjenu Plana posebne namjene za priobalno područje, u smislu da se sa lokaliteta Školja obriše sva planirana gradnja i predvidi eventualno određeno minimalno infrastrukturno opremanje, koje bi olakšalo boravak i posjetu, a ne bi ugrozilo prirodni ambijent i floru i faunu

- Davanje ostrvu Školj sa Tunjom status zaštićenog prirodnog dobra

- Vraćanje Slovenskoj plaži statusa zaštićenog prirodnog dobra, zajedno sa njenim zaleđem

I u nedavnom razgovoru za naš portal Zenović je podsjetio da je čitava školjka Slovenske bila zaštićeno dobro, ali da to više nije slučaj.


Zenović, Foto: portal RTV Budva

"Na taj način bi se zaokružio potez budvanske školjke, zaštitila morska vizura ka Školju, kao i prvi pojas uz Slovensku plažu. Neophodno je zabraniti bilo kakvu dalju gradnju i devastaciju, koje su nas dovele u ovu situaciju u kojoj se sada nalazimo", rekao je on.

Građani se 2018. usprotivili urbanizaciji

Podsjetimo, septembra 2018. godine u gradskoj luci u Budvi je održan protest povodom predviđene gradnje na ostrvu Školj, kojem se odazvao veliki broj građana Budve.

Nakon toga, građani su barkama simbolično spojili ostrvo i Stari grad.



Iskazano je neslaganje sa najavljenom urbanizacijom ostrva, uz poruke "“Ostavimo nešto našoj djeci”, “Školj je naša svetinja”, “ Stop gradnji”, “Ne da(vi)mo Školj”, “Budvani su vezani za Školj”.

Protest je, u tom periodu, organizovan povodom novog planskog dokumenta kojim je bivšem premijeru Tajlanda Taksinu Šinavatri aminovana gradnja na Školju.



M.S.