Printscreen: YouTube/RTV Budva

"Iskren da budem, te ekonomske teme koje su se do sada najavljivale nisu razrađene u detaljima, tako da nemam neki detaljniji utisak u tom smislu. Ono što vidim i što je u neku ruku dobra najava je da je ministarstvo u kojem je i turizam ipak ima turizam u svom nazivu kao prioritet. Naravno, resorom su obuhvaćene i ekologija i životna sredina, što je negdje kompatibilno i vidjećemo kako će to funkckionisati. Ali, organizaciono gledano, to je dobra najava. Ostaje da se vidi na koji način će biti koncipiran budžet za sljedeću godinu, šta će biti prioriteti tog budžeta, da li će i dalje biti potrošnja ili kapitalni budžet. Tek nakon toga ćemo moći da donesemo neke ozbiljnije konkluzije", ocijenio je Županović.

On je promomentarisao i najave da minimalne penzije od 450 eura i prosječne zarade od 1000 eura, a osvrnuo se i na planirano zaduženje od 100 miliona.

"U vezi povećanja nemamo apsolutno nikakve informacije na koji način bi se postigla finansijska održivost. Drugo, što se tiče zaduženja pretpostavljam da se radi o zaduženju koje se odnosi na tekuću potrošnju. Međutim, ono gdje bih ja bio dodatno oprezan i dodatno sagledao troškove kada je u pitanju javna potrošnja su naredne četiri godine, jer moramo da vratimo oko dvije milijarde starih dugova. Prevashodno su tu kritiče 2025. i 2027. godina, kada najveći dio tih dugova treba da vratimo. Smatram da treba gledati da se javna potrošnja smanji, da se što više forsira kapitalni budžet i da se, naravno, napravi diverzifikacija privrednih djelatnosti na način da ne zavisimo od naše ključne oblasti turizma, koji i dalje treba da noseća grana, ali ne toliko dominantna da u potpunosti zavisimo od nje", kazao je Županović.

Na pitanje da li nova vlada ima jasno definisanu strategiju kako Crna Gora treba da se razvija u ekonomskom smislu, a da sve ne počiva na uslužnim djelatnostima, profesor je odgovorio:

"Crna Gora treba da se razvija u domenu zelene ekonomije, u poljoprivrednih djelatnosti, obnovljivih izvora energije, digitalne transformacije i uvezivanja sa start-upovima i preduzetništvom u domenu malih i srednjih preduzeća, što bi značajno doprinijelo i razvoju turizma. Ono što bih isto apostrofirao, znate danas koliko god mi htjeli ili ne htjeli, moramo da gledamo situaciju i u drugim državama, pogotovo u onim koje su za nas emitivna tržišta. Iz outlook-a Međunarodnog monetarnog fonda, odnosno njihovog posljednjeg presjeka iz oktobra ove godine, vidimo da će biti jedan veoma usporeni i minoran ekonomski rast u eurozoni i da će tržišta za nas koja su za nas važna, prevashodno baltička, istočnoevropska i centralnevropska, i ove godine imati ozbiljnu inflaciju. Ne dvocifrenu kao 2023, ali će je imati i u 2024."

Županović je ukazao na nekoliko stvari o kojima treba da se vodi računa.

"Vraćam se na cjenovnu diferencijaciju. Mi sada, za 10 mjeseci, imamo inflaciju 9,5% u odnosu na 10 mjeseci prethodne godine. Ali opet, dio što se tiče turizma "vuče" tu inflaciju. Znači, imamo 14%, čak i ako uporedite oktobar versus okotbar, imate opet 14% u turizmu što znači da cijene nisu vraćane na staro. Sa druge strane, bez obzira što se stalno govori o nekim visokim platama koje mi nudimo u turizmu, ja sada ne znam na koji iznos su ti ljudi osigurani i da li su u punom iznosu kada su u pitanju zarade. Ali, činjenica je da vi imate prosječnu zaradu na nivou turizma od 746 eura po Monstatu. Znači, daleko manje u odnosu na prosječnu zaradu na nivou svih grana. Takođe, druge uslužne djelatnosti koje su dominantno noseće u ukupnom privrednom spektru, kao što su trgovina i saobraćaj, takođe imaju značajno manje prosječne zarade - oko 646, odnosno 746 eura. Znači, mora se raditi na konkurentnosti u tom dijelu. Sa druge strane, imate prosječnu zaradu od 913 eura u javnoj upravi i onda će se svako odlučiti da radi u državnoj upravi", istakao je Županović.

Prema njegovim riječima, rast zarada u državnoj upravi je napravio dvije nekorisne stvari.

"Prvo, stvorio je jedan disbalans na tržištu rada, gdje će se svako opredijeliti prije za državnu upravu. A sa druge strane, poslodavci u određenoj drugoj sferi jednostavno imaju i imaće sve manje i manje kvalitetnog kadra iz spektra domicilnog stanovništva da regrutuju u tu neku djelatnosti. I već sada moramo da počnemo sa interakcijom između visokoobrazovnih ustanova, srednjih stručnih škola sa poslodavcima u turizmu. Potrebno je da već sada imamo adekvatan broj zaposlenih iz tog "rezervoara" domicilnog stanovništva, koji nam je neophodan za sljedeću turističku godinu. Jer ne možete doći u martu i reći da iz tog spektra nema nikog ko bi želio da radi, to je već kasno", naglasio je Županović.

Pogledajte kompletan snimak gostovanja: