Na presu su program predstavili direktorica Biblioteke Mila Baljević i predsjednik Savjeta Biblioteke dr Predrag Zenović.

Direktorica JU narodne biblioteke Budve, Mila Baljević najavila je Drugi po redu festival Ćirilica, te navela da je to manifestacija čija koncepcija je sasvim u skladu sa naslovnim geslom – ĆIRILICOM!

"Mi samo nastavljamo manifestaciju koju smo prošle godine osnovali u sradnji sa Udruženjem izdavača i knjižara Crne Gore, isto tako, nastavljamo aktivnosti koju ova ustanova uspješno sprovodi u ovom mandatu, koji smo sa punom aktivnošću i odgovornošću preuzeli, i isto na takav način ispunili, i ispunjavamo.

Svjesni smo da period u kojem organizujemo ovaj Festival nije sasvim podešen prema turistima, jer glavna sezona je u prolazu, ali vjerujemo da je ovo aktivnost koja će, u budućnosti sve više, privlačiti turiste, i isto tako će i građanima ovog grada pružiti mogućnost zadovoljenja njihovih potreba. I tako će u najboljem smislu riječi sve tješnje spajati turizam i kulturu!

Osnovna poruka Festivala ĆIRILICOM mogla bi da glasi: pišite ćirilicom! Ili još bolje: pišitite i ćirilicom! Zapravo, nema potrebe da isključujemo ćirilično pismo i onda kad koristimo latinicu!

Sve u istoriji tradicionalne Crne Gore nastalo je i napisano ćirilicom, i danas naša briga za naše pismo, istovrmeno je briga za sve nas, za našu kulturu. Svi se slažemo da je ljubav prema svom jeziku istovremeno ljubav prema svom narodu. Organizujući ovaj festival mi imamo u vidu upravo tu nedjeljivu ljubav prema svom jeziku i narodu.

Zato pozivamo sve one koji ne pišu ćirilicom da pokažu razumijevanje i poštovanje za naše pravo i obavezu da čuvamo ćirilično pismo, i da to pokažu svojim prirustvom i podrškom svim programima koje organizujemo, nezavisno od toga da li im se lično dopadaju neki od učesnika.

Mi želimo da ovim projektom isključimo i odbacimo svako političko čitanje onoga što je u svojoj osnovi kultura, i da pozovemo na razumijevanje, toleranciju, i uvažavanje svih različitosti!

To što JU Narodna biblioteka Budve organizuje književnu manifestaciju " Ćirilicom" je tako prirodno kad imamo na umu da smo u gradu Stefana Mitrova Ljubiše", navela je Baljević.

Ove godine naša Ustanova je u povodu obilježavanja 160 godina od Ljubišine smrti uvrstila dva programa u festival "ĆIRILICOM" i to.

27. avgusta: "S. M. Ljubiša - Očuvanje narodnog duha i ćiriličnog pisma" i izložbu S. M. Ljubiša "Majstor priče i narodni tribun", autorke Božene Jelušić koja će biti otvorena 29. Avgusta.
Zatim, u sklopu predavanja Zabrana ćirilice u vrijeme Austro Ugarske okupacije do oslobođenja i srpska književnost, nezaobilazna je priča o Ljubišinoj borbi za narodni jezik i ćirilično pismo.

23. avgusta će biti predstavljena treća knjiga "Paštrovskog almanaha" koji se objavljuje isklučivo ćiriličnim pismom, zatim

3. septembra će biti riječi o Bukvaru iz Manastira Gradište koji je napisao inok Sava, rodom iz Paštrovića, a štampanog u Veneciji 1597. godine u štampariji Đuzepe Antonije Rampaceto. Navedenim programima Biblioteka afirmiše lokalnu kulturu koja njeguje ćirilično pismo.”

U nastavku je direktorica Baljević predstavila po datumima pojedinačne programe Festivala.

“Međunarodni književni festival „Ćirilicom“, koji JU Narodna biblioteka Budve organizuje po drugi put, okupiće opet u našem gradu najčitanije pisce, pjesnike, esejiste iz zemalja u kojima se upotrebljava ovo pismo ali i najeminentnije naučnike, lingviste i teoretičare književnosti", naveo je predsjednik Savjeta JU Narodna biblioteka Budve Dr Predrag Zenović.

"Vjerujem da je značaj ove manifestacije višestruk kako za njen tematsko-programski okvir tako i za kulturni život Crne Gore i Budve, kao i za turističku ponudu grada: „Ćirilicom“ ima za cilj da skrene pažnju javnosti i otvori naučnu javnu debatu o milenijumski starom pismu na kojem su ispisani počeci naše pismenosti. Je li ćirilica samo označitelj ili spona sa prošlošću i neodvojivi element naše kulturne baštine? – ključno je pitanje našeg samorazumijevanja. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u svijetu gdje dva pisma imaju potpuno ravnopravni ustavni status (čl. 13 stav 2 Ustava) te tako latiničnu i ćiriličnu varijantu treba shvatiti kao bogatstvo izraza, kao kulturni pluralitet i otvorenost. Ćirilice je, nažalost, sve manje, kod nas i u svijetu, i uprkos broju od 252 miliona ljudi u svijetu koji koriste ćirilicu, globalno i digitalno društvo predstavlja ogroman izazov za očuvanje ovog pisma. Zato je ovaj festival i naučni forum na kojem će se govoriti o vrijednosti pisma za kulturnu istoriju jednog prostora i načinima da se to pismo zaštiti.

„Ćirilicom“ je međunarodni književni festival koji povezujući autore i učesnike po jednom novom ključu krije mogućnosti uočavanja novih kulturnih veza i uspostavljanja dijaloga između naših i inostranih pjesnika i pisaca. Nakon prvog festivala, naše pjesnikinje i pjesnici, dobili su nekoliko poziva za prestižne međunarodne književne festivale.

Treće, i ne manje važno, „Ćirilicom“ je programski i organizaciono uklopljena u kulturno-turističku ponudu grada i onda kada se spuste zavjese „Grada teatra“, počinje naš književni program. Uzmemo li u obzir strukturu turista koji posjećuju Budvu i značajan broj govornika ruskog jezika, onda se uočava još jedna dimenzija opravdanosti i važnosti ovakvog književnog festivala", zaključio je Zenović.