Foto: JU Narodna bilblioteka Budve

Predsjednica Savjeta JU Narodna biblioteka Budve Marija Majkić istakla je da je festival “Ćirilicom” zbog svog sadržaja i programa prepoznat kao manifestacija od značaja za kulturu grada Budve, najprije zbog izazovnog cilja kojem stremi, a koji se očituje u promovisanju i čuvanju ćirilične kulturne istorije i baštine.

„Festival „Ćirilicom“ godinama unazad okuplja pjesnike, pisce, lingviste i izdavače i postaje važan prostor za razgovor o jeziku i književnosti, stvarajući mostove između kultura i država. U vremenu u kojem živimo ta dimenzija ovog festivala postaje sve važnija.



Ćirilicu ne smijemo zaboraviti, jer je to jedno od pisama našeg naroda i naše kulture, ali i blago drugih balkanskih i evropskih naroda. Ćirilica je jedan od temelja naše kulture i identiteta, bez koje nema istorije pismenosti na ovim prostorima. Kao takva, ćirilica se danas s pravom ubraja u evropsku kulturnu baštinu“ – istakla je Majkić i u ime Savjeta JU Narodne biblioteke Budve čestitala organizatorima na već tradicionalnom festivalu, uz podršku da istraju u svojoj namjeri da njegovanjem lijepe riječi sačuvaju ćirilično pismo od nemara i zaborava.

Festival je prigodnim riječima otvorio predsjednik Opštine Budve Milo Božović istakavši da Festival i ove godine u našem gradu okuplja najčitanije pisce, pjesnike, esejiste ali i eminentne naučnike, lingviste i teoretičare književnosti iz zemalja u kojima se upotrebljava ovo dragocjeno pismo.

„Uvjeren sam da značaj ove manifestacije za Budvu, kulturni život grada i njenu turističku ponodu višestruk. Ova književna manifestacija, programski i organizaciono uklopljena u kulturno-turističku ponudu grada, zauzima kulturnu pozornicu između crkava nakon završetka pozorišnog festivala. Ostvarujući svoj cilj - očuvanje naše kulturne istorije i baštine, ovaj festival istovremeno postaje kulturni brend grada.



„Ćirilicom“ mora da skrene pažnju javnosti i otvori naučnu javnu debatu o milenijumski starom pismu na kojem su ispisani počeci pismenosti našeg naroda. Ustavom zagarantovana ravnopravnost ćirilice samo je slovo na papiru i, duboko sam uvjeren, rezultat je politike negiranja bića našeg naroda. Politike koja je u svojoj kratkovidosti bila spremna da ruši i temelje na kojima ovo društvo i država počivaju.

Ćirilice je, nažalost, sve manje i u svijetu, i uprkos velikom broju ljudi u svijetu koji koriste ćirilicu, globalizacija predstavlja ogroman izazov za njeno očuvanje. Ćirilica je naše prvo pismo, pismo našeg naroda i njegove istorije i pismenosti ali i prvo pismo koje u školama uče naša djeca i koje ih uvodi u svijet knjiga i učenosti. Ćirilica je, preko prvih pisanih spomenika, postala i simbol naše duhovnosti. Ćirilično pismo je naša spona sa prošlošću, znak našeg raspoznavanja u porodici evropskih nacija i kultura. Pismo koje broji hiljadu godina na ovom prostoru, više nego bilo koja ideologija ili politika.

U ime Opštine Budva i svoje lično ime, imam čast i zadovoljstvo da otvorim Šesti međunarodni književni festival „Ćirilicom“ i da pozovem da u traganju za ljepotom pisane riječi ali i svakodnevici naših života, ne zaboravimo našu istoriju i tradiciju, našu pismenost i kulturu, i da pišemo I ĆIRILICOM!