Foto: Pexels

Svi koji su se u prethodnom periodu zaduživali, osim kamate, bankama su plaćali i troškove obrade kredita od 1 do 1,7 odsto.

Kako kaže Miloš Vukčević, advokat CEZAP-a, ko je podigao deset hiljada eura kredita minimalni iznos koji mu je banka uzimala je 100 do 150 eura prilikom obrade kredita.

"Ako su krediti bili veći po 50-100 hiljada recimo, tu je bilo 1.000 ili 1.500 eura", kazao je Vukčević.

To više, kažu u Centru za zaštitu potrošača neće moći da naplaćuju. Pozivaju se na pravosnažnu presudu Višeg suda koji je nedavno presudio u korist građana i zabranio Crnogorskoj komericjalnoj banci da naplaćuje troškove obrade kredita, pa bi ta odluka smatraju trebalo da obavezuje i ostale banke.

A, da li će – u Centralnoj banci su jasni.

"Centralna banka, u komunikaciji s Udruženjem banaka, ukazala je na obavezu kreditora da svoje poslovanje usklade sa zakonom o zaštiti potrošača, na način kako je to ukazano predmetnom presudom", naveli su iz CBCG.

Iz Udruženja banaka, međutim tvrde da presuda Višeg suda obavezuje samo tuženu banku. Najavljuju da će tražiti reviziju ove presude kod Vrhovnog suda jer bi, kako navode, zabrana naplaćivanja troškova obrade kredita svim bankama ugrozila finansijski sistem i smanjila kreditiranje građana i privrede.

Ukoliko ostale banke nastave s starom praksom iz Centra za zaštitu potrošača najavljuju nove tužbe. I to nije sve.

"Ako je banka nezakonito naplaćivala ove troškove i ako je takva ugovorna odredba u njihovim ugovorima o kreditima ništavna, odnosno nije u skladu sa zakonom, samim tim je otvoren prostor za utvrđivanje njene ništavnosti i posle povraćaja sredstava po osnovu neosnovanog bogaćenja. U tom dijelu će se pokrenuti i takve parnice, neke jesu u toku i tu, da ne prejudiciram, očekujem pozitivan ishod", rekao je advokat Vukčević.
Da građani ne bi trebalo da žure sa tužbama za povraćaj novca od banaka za troškove kredita dok se cijeli slučaj pravno ne iskristališe, pokazuju iskustva iz Srbije. Nakon tri godine od zabrane naplaćivanja troškova obrade kredita sud u Srbiji je preinačio odluku.

Kako kaže Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača Efektiva, umjesto da građani dobijaju te sporove imamo situaciju da građani te sporove gube.

"I apsurdno je da oni ljudi koji su dobili te sporove do 2021. godine pravosnažno su ih dobili i naplatili svoj novac, a nakon toga je banka uložila reviziju Vrhovnom sudu, tako da te sporove gube. I moraju da vrate novac bankama sa sve troškovima advokata i zateznim kamatama", kazao je Gavrilović.

Takvih problema nijesu imale naše komšije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine gdje su sudovi zabranili bankama da naplaćuju troškove obrade kredita. Koliko od naplate tih troškova zarade banke u Crnoj Gori nije poznato ali se zna da su prošle godine prihodi od kamata, naknada i provizija čili skoro 94 odsto njihovih ukupnih prihoda koji su dostigli rekordnih 146 miliona eura što je skoro dva puta više nego 2022. godine.