Foto: Bauo

Kako ističu, glavni cilj konferencije bio je dugoročni doprinos ublažavanju dominantnih društvenih i političkih izazova na Balkanu, koristeći kulturnu baštinu i kulturu uopšte kao transformacijsko sredstvo za podsticanje međukulturnog razumijevanja, podržavanje dijaloga i promociju pomirenja, čime se stvara kohezivnije i harmoničnije društvo u regionu.


Foto: Bauo

Takođe, stvaranjem prilika za smisleni dijalog, saradnju i razmjenu znanja, inicijativa teži usađivanju osjećaja zajedničke odgovornosti za očuvanje i slavljenje bogatstva kulturne baštine regiona. Uspostavljene profesionalne mreže na ovoj konferenciji služiće u budućnosti kao dinamične platforme gdje mladi talenti i iskusni profesionalci mogu učestvovati u konstruktivnim razgovorima, prevazilazeći istorijske i kulturološke tenzije i stereotipe koji su često dovodili (i, nažalost, dovode i dalje) do društvenih podjela, etničke distance i sličnih problema. Kroz umrežavanje, dijalog i razmjenu ideja, cilj je njegovati kulturu poštovanja različitih perspektiva i kolektivne posvećenosti korišćenju kulturne baštine kao ujedinjujuće snage, umjesto izvora nesuglasica.

Kako navode, cilj je bio da ovaj događaj podigne nivo specifičnog profesionalnog znanja u sektoru kulture uključivanjem grupe od 12 mladih i 12 iskusnih profesionalaca u dubinsko istraživanje neiskorišćenog potencijala kulturne baštine (2+2 iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova*). Na konferenciji su učestvovali sljedeći mladi učesnici (do 30 godina) sa predavanjima, a cjelokupni program bio je na englekom jeziku: Livia Kreko, Drač – „The Cultural Trail of the 12 Old Doors of Durres“, Heldi Kodra, Tirana – „Activism that Connects the Past and the Present: The Case of “Muret e Portës” Archaeological Site“, Ana Gavrilović, Beograd – „COOLTOUR – Integrating Youth Into Creation of Comprehensive Platform and Methodology“, Martina Marinčić i Sara Jalimam, Sarajevo – „Cultural Heritage of Bosnia and Herzegovina: During and After the War“, Eleonora Božinoska i Hristijan Petrovski, Skoplje – „Cultural Heritage Between Strife and Reconciliation“, Ana Vukadinović, Podgorica – „The (In)visibility of the Ottoman Heritage in Podgorica“, Drita Kabashi, Priština – „The Oil Lamps of Ancient Dardania: Illuminations and Metaphors“, Eva Veselinović, Beograd – „Examples of Under standing and Respecting Diversities in the Middle Ages: Case Study of Roman-Catholic Churches within the Medieval Serbian State“, Emina Žiga, Podgorica – „Religious and Secular: Examples of the Church-Mosques“ i Albina Morina, Priština – “Kullat: Exploring the Architectural Heritage of Kosova’s Towers“.


Foto: Bauo

Pored toga, ističe se da su, pored posebnih predavanja mladih učesnika, organizovane i dvije panel diskusije na temu potencijali kulturne baštine za pomirenje za Balkanu, a na njima su učestvovali: Helidon Sokoli (Skadar), Milena Jokanović (Beograd) Ordanče Petrov (Prilep), Amra Šačić Beća (Sarajevo), Vesna Delić (Podgorica), Dorina Daiu (Elbasan), Adnan Kaljanac (Sarajevo), Katarina Živanović (Beograd), Aleksandar Vasilevski (Prilep), Klaudio Hyseni (Drač), Nikolina Ražnatović (Budva), Drita Kabashi (Priština) i Besfort Axhanela (Priština). Moderator oba panela bio je Dušan Medin, izvršni direktor Društva „Bauo“.

Kako ističu, na samom početku programa konferencije izvedena je tradicionalna paštrovska pjesma „Oj, jelova goro" koju su u tradicionalnoj nošnji izveli učenci Osnovne škole „Mirko Srzentić“ iz Petrovca na Moru. U ime organizatora govorio je Dušan Medin, predstavljajući elemente lokalnog paštrovskog nasljeđa i njihov potencijal za intekulturalnu razmjenu. Skrenuo je pažnju na to da su ovakve konferencije, namijenjene profesionalnom osnaživanju studenata i umrežavanju, tradicija koju su regionalni klubovi studenata arheologije zapoceli jos davne 2009. godine i na kojima je godinama kao student i sam učestvovao. Takođe, obratila se predstavnica RYCO lokalne kancelarije iz Podgorice (donator), pored ostalog, i sljedećim riječima: „Ovo je izvanredna šansa da diskutujemo o problemima u našem profesionalnom, kao i širem okruženju, što su i vrijednosti organizacije koju zastupam. Upravo ovakvi događaji predstavljaju dobar primjer saradnje mladih u kulturi na Zapadnom Balkanu“.

Posljednji dan konferencije (nedjelja), kako je saopšteno, iskoršćen je kako bi se učesnici upoznali sa materijalnim i nematerijalnim nasljeđem Crne Gore, prije svega kulturnih specifičkosti Primorja, naročito Starog Bara i Ulcinja, gdje su se stoljećima preplitale različite kulture, religije i etniciteti.

Kako zaključuju u saopštenju, neki od ključnih zaključaka konferencije do kojih su došli učesnici, odnose se na sljedeće:

- kulturno nasljeđe i kultura uopšte imaju snažan potencijal za dijalog, pomiranje zavađenih strana i kulturalnu razmjenu među svim generacijama i ljudima koji žive na Balkanu (i šire);

- struka kulture i nauke, kao i mladi na prostoru Balkana, odlično u kontinuitetu sarađuju, razumiju se i podržavaju, uprkos nastojanjima političkih elita da dovedu do neprijateljskih odnosa, konflikata i zatvaranja u nacionalne okvire;

- elite na vlasti (svjetnovnoj i crkvenoj) nerijetko namjerno na pogešan način koriste prošlost i nasljeđe, vršeći istorijski revizionizam i upotrebljavaju kulturu za stvaranje vještačkih razlika umjesto za društveni kohezionizam;

- kulturni sektor treba da se usprotivi manipulacijama i zloupotrebama prošlosti i nasljeđa u dnevnopolitičke, nacionalističke, fašističke i sve druge negativne svrhe;

- na prostoru Balkana svi dijelimo iste, odnosno slične izazove kada je u pitanju očuvanje nasljeđa – pasivne i inertne institucije, spora i preopterećena birokratija, nedovoljan broj stručnog kadra, niski budžeti za kulturu i nasljeđe, privatni interesi određenih grupacija nasuprot javnom interesu, što nerijetko dovodi do uništenja baštine jer se posmatra kao „biznis barijera“ investitorima.