Foto: pixabay/ilustracija

U opštini Budva postoje oblasti koje su prepoznate kao značajna staništa ptica. Stručnjaci Iz Centra za proučavanje ptica ,orintolog Nikola Novović i stručni saradnik za održivi razvoj Zoran Popović, u intervjuu za naš portal, ističu da je svaki park i svako drvo značajno za opstanak ptica, a da se usled prekomjerne urbanizacije dovodi do trajne degradacije staništa i uništavanja makijske vegetacije i rijetkih šuma za čiju će obnovu biti neophodne decenije.

CZIP: Svaki grad, svaka opština, svako područje ima neke lokalitete koji su posebno značajni za ptice. Tako je i sa Budvom. Na teritoriji Budve su to lokacije kao što su Buljarica, Jaz sa Mrčevim poljem, Miločerski park, šumska područja u zaleđu, kamenjari iznad šuma zaleđu, Brajići, potez prema Lovćenu, ostrvo Sv. Nikola i sl. Svaki park i svako stablo su značajni za ptice. Svaka bara, močvarno područje ili livada su izuzetno dragocijeni za sav živi svijet, pa samim tim i ptice. Brojne vrste se hrane na pješčanim plažama, a opet neke vrste su vezane za ljudska naselja i tu prosperiraju.

Brojne vrste ptica su zastupljene u Budvi, a među njima ima i rijetkih vrsta.

CZIP: U Budvi i oko Budve su prisutne brojne vrste ptica. Buljarica sa zaleđem je prepoznata kao međunarodno stanište za boravak ptica (IBA), prvenstveno migratornih. Ima osobine močvarne lagune čija vegetacija u zaleđu kao i plažna obala pružaju uslove za odmor i prihranu ptica prilkom migracije. Na samoj obali zabilježene su šljukarice koje je koriste za pronalazak hrane dok se u trsci i vegetaciji u pozadini plaže može zabilježiti i veliki broj ptica pjevačica. U lagunama koje se javljaju u prokrčenim tršćacima zabilježene su i neke vrste pataka, kormorani, čaplje... Od nešto rjeđih vrsta zabilježene su: riđogrli i crnogrli morski gnjurac (Gavia stellata i Gavia arctica), crnoglavi galeb (Larus melanocephalus), dugokljuna čigra (Thaasseus sendvicensis) kao i vrste sa spiska ugroženih životinjskih vrsta: jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), srednji djetlić (Leopicus medius), crna žuna (Dryocopus martius), leganj (Caprmulgus europaes).

Na ovom području postoje podaci o gniježđenju modrovrane (Coracias garrulus); ptice koja broji nešto oko 20-ak parova u Crnoj Gori i prisutna je na samo dvije lokacije. Zabilježeno je i prisustvo ševarskog trstenjaka (Acrocephalus melanopogon) za kojeg u Popisu ptica Crne Gore postoje samo istorijski podaci.
Veliki broj ptica grabljivica koje koriste Jadranski migratorni put krećući se duž obale, koriste ovakva staništa za odmorište i lov. Vrlo je bitno, pored zaštite rijetkih močvarnih područja duž naše obale, zaštititi i autentičan izgled i makijsku vegetaciju u zaleđu.

U parku Miločer možemo vidjeti vrste kao što različite vrste pjevačica, djetlići. Na liticama iznad naselja u februaru možemo čuti zov najveće evropske sove, velike ušare (Bubo bubo). U naseljima su najčešće vrste kao što su golub, vrabac, svraka, vrana, ali po čempresima možemo vidjeti i zelendure (Chloris chloris), na terasama zgrada i kuća se gnijezde laste, a pod krovovima i u dimnjacima sove kukumavke. Na ostrvu SV. Nikola je velika kolonija čiopa, na Jazu možemo sresti vrste kao što su vlastelice (Himantopus himantopus), bjelotrbe sprutke (Calidris alba) kada slete na migraciji. Na Mrčevom polju možemo naći ždralove (Grus grus), vivke (Vanellus vanellus), a na Brajićima i prema Lovćenu jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) koja je izuzetno važna vrsta.

Zagađenost okoline i ekspanzija gradnje negativno utiču na opstanak ptica u Budvi.

CZIP: Kao što svi znamo, Budva danas se u velikoj mjeri razlikuje u odnosu na Budvu prije 20, 30 ili više godina. Ne tako davno, Budva, a tu govorimo o dijelu koji je danas gusto naseljeno i izgrađeno gradsko jezgro, je bila znatno zelenija. Nije bilo toliko građevina, nije bilo toliko betona, a bilo je mnogo više zelenih površina, kako poljoprivrednog zemljišta, maslinjaka, voćnjaka, tako i močvarnog dijela prema moru. Ekspanzijom gradnje i devastacijom prirodnih ili ljudskim radom stvorenih staništa nepovratno su izgubljeni uslovi neophodni za opstanak ptica i drugih životinjskih vrsta na ovom prostoru. Vrste koje su nekada nastanjivale ovaj prostor su djelimično zamijenjene vrstama koje inače prate ljudska naselja, ali ni približno ne mogu da nadomjeste niti da zamijene nekadašnju raznolikost i bogatstvo biodiverziteta. Problem su i veliki infrastrukturni projekti koji se planiraju, posebno vjetropark planiran na Brajićima. Pored toga što ruži izgled Paštrovkse gore i okoline, predstavljaju smrtonosnu zamku za sve one vrste grabljivica koje migriraju uz obalu; kao i one koje je su stanarice. Među takvim vrstama spadaju: Suri orlovi (Aquila chrysaetos), velike ušare (Bubo bubo), mišari (Buteo buteo), osičari (Pernis apivorus), zmijari (Circaetus gallicus), zatim i ugroženi lešinari kao što su bjeloglavi sup (Gyps fulvus) a prošle godine smo imali, posle više decenija i bijelu kanju (Neophron percnopterus).. Pored toga što predstavljaju fizičku prepreku za migraciju, postoji veliki rizik od sudara sa propelerima vjetroturbina kao i uginuća usled pojave negativnog pritiska prilikom njihovog okretanja zbog čega dolazi do implozije kod jedinke koja se nalazi u njihovoj blizini. Pored vjetroelektrana, opasnost predstavljaju i loše izolovani i neoznačeni dalekovodi i električni vodovi, žičare i zip-line punktovi gdje takođe dolazi do sudara. Uništavanje staništa usled prekomjerne urbanizacije ili usled eksploatacije kamena dovodi do trajne degradacije staništa i uništavanja makijske vegetacije i rijetkih šuma za čiju će obnovu biti neophodne decenije.

Urbanizacija uništava ptičiji svijet i njihova prirodna staništa, pa se u budućnosti mora obratiti pažnja i povesti računa po pitanju planiranja prostora. Mjere zaštite su neophodne i urgentne.

CZIP: Prije nego što odredimo koje su mjere zaštite, neophodno je da utvrdimo koji su to problemi i prijetnje koji ugrožavaju ptice i živi svijet uopšte. Urbanizacija je jedan od najočiglednijih problema, jer neplanskom gradnjom dolazi do devastacije i nepovratnog gubitka staništa. Pažljivije planiranje na prostoru koji je preostao, ograničen koliko jeste, mora bit sačuvan po svaku cijenu, a svi budući planovi moraju biti izrađeni uz uvažavanje mišljenja stručne javnosti. Jedna od opasnosti koje se javljaju u urbanim sredinama je kolizija, kada ptice zbog efekta ogledala koji imaju velike staklene površine modernih zgrada nisu u mogućnosti šta je stvarni prostor, a šta refleksija stradaju od udara u staklo. Pažljivije planiranje ovakvih fasada i upotreba rješenja kao što su naljepnice za ovakve površine bi značajno umanjile stradanje brojnih ptica. Kao jedan od najznačajnijih opasnosti po ptice navodi se krivolov. Krivolov podrazumijeva ubijanje vrsta na koje nije dozvoljen lov, u vrijeme kada to nije dozvoljeno, na način na koji to nije dozvoljeno. Na području Brajića, Mrčevog polja i Buljarice zabilježeni su brojni slučajevi krivolova, ali na žalost bez željenih rezultata u postupcima koji su uslijedili. Edukacija, strožija primjena postojećih regulativa, konstantne kontrole na terenu su samo od nekih načina kako se krivolovu može i mora stati na kraj.

Znimljivo je znati u kom periodu je najbolje posmatrati ptice i na kojim lokalitetima.

CZIP: Ptice je moguće posmatrati tokom cijele godine, s tim što ne možemo u svakom periodu očekivati da vidimo baš sve vrste na nekom prostoru. Neke vrste selica možemo očekivati da vidimo od proljeća, pa sve do jeseni, dok su neke vrste tu cijele godine cijele. Ptice su, za razliku od ljudi, najaktivnije ujutro i kasnije popodne i ti periodi dana su najbolje za posmatranje ptica. Najbolji lokaliteti za to su neka prirodna područja sa puno zelenila ili ako tražimo određene vrste onda u onim staništima gdje je tu vrstu moguće očekivati. Na teritoriji Budve su to svakako lokacije kao što su Buljarica, Jaz sa Mrčevim poljem, Miločerski park, šumska područja u zaleđu i sl. Ali, iznenadili biste se koliko je vrsta moguće vidjeti u parku kod Slovenske plaže, ili bilo kojoj manjoj zelenoj površini, na palmama i starim stablima na prilazu starom gradu, pa čak i u samom starom gradu. Dovoljno je da ljeti predveče prošetate starim gradom do Citadele i da uživate u nevjerovatnim akorobacijama u vazduhu jata čiopa. A tek ako pođete do ostrva Sv. Nikola u tom periodu, njegove litice su pravi raj za ovu vrstu. Tokom proljećne migracije na plaži Jaz i oko Mrčevog polja, kao i na Buljarici možete vidjeti brojne vrste koje tu slete kako bi se odmorile i oporavile se nakon dugog leta preko Mediterana. Zimi, kada očekujete da vidite samo neke urbane vrste kao što su golubovi, vrapci svrake i slično, sa Lovćena se u Budvu spusti veliko jato žutokljunih galica, crne ptice veličine vrane sa izrazito žutim kljunom, a tu ih zimuje na stotine i često se mogu vidjeti na krovovima kuća i zgrada. Dovoljno je da samo malo prošetamo, da se malo odmaknemo od gužve i buke, a ptice i priroda će nas iznenaditi na izuzetan način. Ustanite ujutro malo ranije i prošetajte naseljem u kom se nalazite prije nego krene saobraćajna gužva i buka i prijatno ćete se iznenaditi potpuno drugačijom pjesmom Budve. Za one koji žele još više, u krugu od oko sat – sat i po vožnje su izuzetna područja kao što su Ulcinjska solana, Skadarsko jezero ili tivatska Solila.



Birdwatching jedinstveni potencijal u razvoju turističke ponude Budve

Zanimalo nas je koliko je birdwatching zastupljen u promociji turističke ponude Budve, a iz Turističke organizacije opštine Budva kazali su nam da su svjesni potencijala ovog vida turizma koji kod nas još uvijek nije dovoljno razvijen.

TOB: Dosadašnjim osluškivanjem, razmatranjem i analizom potencijala ovog vida turizma svjesni smo značaja razvoja “birdwatching-a” na posebnim lokacijama u granicama budvanske teritorije zbog jedinstvene orintološke raznolikosti ali nedovoljno razvijena i zastupljena kao zasebna kategorija u opštim promotivnim aktivnostima kao jasno preciziran koncept turističke ponude.

Turisti koji su zainteresovani za posmatranje prica uglavnom dolaze van sezone pa je to još jedna šansa za suzbijanje sezonalnosti. TOB će intenzivirati aktivnosti na unapređenju ovog segmenta turističke ponude, a nadaju se da će u skorijoj budućnosti biti postavljene osmatračnice u Buljarici.

TOB: U prethodnom periodu iz TO Budva je upućeno više prijedloga za iznalaženje načina, procedura i dozvola da se krene u izgradnju tzv. osmatračnica u Buljarici, za posmatranje kratkoprstog kobca i trstenjaka cvrkutića. Nažalost, do sada nije došlo do realizacije ove inicijative što ne znači da nećemo potencirati da se ozbiljnije pristupi razvoju ovog vida turističke ponude. Posebno što ova vrsta turističke ponude bi bila od posebnog značaja za opštu turističku ponudu opštine Budva jer bi se i na ovaj način smanjila sezonalnost jer ova specifična kategorija zainteresovanih turista (posmatrača ptica) uglavnom dolaze van ljetnje turističke sezone, u mirnijem periodu, i to kraj februara, april i avgust/novembar, kao i u periodu gnježdenja – uglavnom mart, jun ili jul. Birdwatching je atraktivan širom svijeta, posebno turistima iz Velike Britanije, na šta su nam ukazale kolege iz TO Bara i Tivta koji su izuzetno aktivni na unapređenju ove ponude jer imaju bogato utočište raznovrsnih i posebno evidentiranih vrsta ptica, a koji su i učestvovali na sajmu u Engleskoj, na kome je jedna od tema bila i promocija ovog vida turizma. Tako da nam je dragocjeno njihovo iskustvo, saradnja i pomoć na intezivnijem razvoju “birdwatching-a” i kod nas. Od velikog značaja su nam iskustva, istraživanja, stručnost Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Centra za zaštitu i proučavanje ptica u razmatranju značajnijeg budućeg razvoja “birdwatching-a” Budve. Na ovu temu se u TO Budva razmatralo i o organizaciji radionica i konferencija sa relevatnim partnerima i stručnjacima iz ove oblasti.

Prioriteti u razvoju aktivnog turizma na teritoriji Budve do sada su bili uređenje pješačkih staza i gradnja odmorišta, dok se birdwatching-u posvetila manja pažnja zbog nedovoljnog interesovanja.

TOB: Što se tiče interesovanja turista za birdwatching na teritoriji opštine Budva, konkretno putem naših zvaničnih stranica – sajta i društvenih mreža, tj. dostupnih adresa i kontakt telefona, većeg interesovanja nije bilo, tako da smo više bili usmjereni na unapređenju drugih vidova turizma, primjera radi aktivnog turizma, u sferi uređenja kilometarskih pješačkih ruta i gradnjom odmorišta, za koje je postojalo izrazito interesovanje turista, kao i mještana, pa smo više doprinjeli poboljšavanju uslova za razvoj ovakve turističke ponude ali što ne znači da se u narednom periodu nećemo baviti više temom budvanskog “birdwatching-a”, kao i drugim granama turizma iz nedavno usaglašenog Strateškog marketing plana turizma Budve.

Priroda je nesebično dala Budvi mnoga blaga, a na nama je da razmislimo kako ćemo sačuvati, pa i valorizovati sve te ljepote.

Birdwatching je tema naizgled možda manje važna u odnosu na druge aktuelne oblasti u turizmu koje su isključivo vezane za profit, ali ako budemo htjeli da razumijemo vapaje prirode i upozorenja struke, onda ćemo lako odrediti prioritete koji bi nesumnjivo trebalo da budu zdrava životna sredina, bolji kvalitet života i opstanak ostalih živih bića sa kojima dijelimo ovo parče prostora i neba.

Autorka: Jasna Marković