Usporen razvoj govora je među prvim specifičnim poteškoćama koje se javljaju u govrno-jezičkom razvoju pojedine djece.Stoga djetetovu komunikaciju treba pratiti od početka, najranijeg uzrasta, savjetuje logopedica Mirjana Jović.

"Dijete treba pratiti od samog rođenja, ne od treće godine kako to roditelji rade. Mališani u usvajnju jezika i govora prolaze kroz određene faze. Ako neka od tih faza izostaje ili kasni obavezno se obratiti logopedu kako bi dobili savjet šta da radite. Recimo ako dijete ne brblja između šestog i sedmog mjeseca života, ako se prva riječ ne javi sa godinu dana, ako dijete ne razumije govor i ne raguje na poziv svog imena, zvukove i šumove iz okoline sve su to indikacije da se obratite ljekaru", kazala je Jović i dodala da kasnije kada dijete progovori treba pratiti izgovor, kakva je rečenica, leksika, sintaksa i ukolio tu vidite da je riječnik siromašan, rečenice kratke i da su svedene na fraze, znači da tu treba dodatni podsticaj i rad na razvoju jezika.



Iz godine u godinu sve veći broj djece ima problem u govrno-jezičkom razvoju. U odnosu na situaciju od prije 20. godina stanje je alarmantno.

"Povećan je broj djece sa govorno-jezičkim poremećajima, javljaju se teži oblici koji su nekada bili jako rijetki. Prije 20 godina u Budvi razvojne disfazije su bili jedna ili dvije godišnje,sada ih ima mnogo više. Mucanje je na istom broju jedno do dva za godinu, dok su svi ostali teži poremećaji znatno veći", istakla je Jović.

Uzroci zastoja u razvoju govora i jezika mogu bit neurološki, anatomski, gnetski, emocionalni i faktori sredine. Naša sagovornica savjetuje roditeljima da budu oprezni i kontrolišu vrijeme mališana provedeno ipred TV.

"Svi sadržiaji koji se nude na malim ekranima su zabranjeni kada je u pitanju razvoj govora kod djeteta. Roditelji to treba da eleminišu ili svedu na svega pet minuta dnevno", naglasila je Jović.