Foto: printscreen/TV Budva

Iako je bio planiran za četvrti kvartal 2024. godine, zakon nije procesuiran u Skupštini. Marđanović je objasnio da je razlog za to činjenica da Zanatska komora nije podržala predloženi zakon, jer nisu u njemu prepoznali ključne elemente potrebne za dalji razvoj zanatstva.

„Neriješen je rezultat, kao u sportu – 0:0. Vlada je predložila zakon koji nije u skladu sa našim potrebama, a mi nismo uspjeli da iskoristimo šansu da kroz parlamentarne stranke podržimo zakon koji smo mi, kao organizacije zanatstva, pripremili“, rekao je Marđanović.

On je dodao da nije u redu nametati zakon bez dijaloga i temeljnog razumijevanja problema.

Marđanović je takođe naglasio da, uprkos naporima na lokalnom nivou, uključujući one u Budvi, zanatstvo u Crnoj Gori nije dovoljno prepoznato kao ključni element tržišne ekonomije.

"Budvani znaju da je ovdje bila kancelarija njemačke zanatske komore, znači najjače zanatske države koja pravi preko 680 milijardi eura prihoda godišnje. Znači, njihovih milion firmi u prosjeku pravi 680 hiljada eura prihoda. Oni su bili prisutni ovdje, u Budvi, i to je bio period kada je Crna Gora bila vodeća u regionu, uključujući Sloveniju i Hrvatsku, jer smo krenuli od osnove, da gradimo ozbiljnu priču o zanatima", rekao je on, poručivši da zanati čine kičmu svake tržišne ekonomije, te da se kod nas zanemaruje njihov značaj.



Kada je riječ o aktuelnoj situaciji u privredi, Marđanović je ukazao na brojne izazove sa kojima se suočavaju zanatlije, uključujući nedostatak kvalifikovanog kadra i nesigurne uslove poslovanja.

„Danas, nažalost, više nemamo jasnu podršku od strane države. Zanatske radnje se gase, a ljudi prelaze u sivu zonu“, dodao je on.

Iako su se pokušaji da se unaprijedi sektor zanatstva nastavili kroz različite projekte, Marđanović smatra da bez ozbiljnog dijaloga sa donosiocima odluka, prava rješenja za ovaj sektor neće biti moguća.

Govoreći o digitalizaciji i novitetima u poslovanju, Marđanović je istakao da crnogorski zanatlije često nisu spremni da se prilagode novim tehnologijama i trendovima, što ih stavlja u nepovoljan položaj.

„Danas se bavimo zastarjelim metodama, dok svijet već koristi vještačku inteligenciju i napredne tehnologije“, zaključio je Marđanović, dodajući da je potrebno hitno osavremeniti obrazovni sistem i poslovne prakse kako bi zanati opstali i konkurisali na tržištu.

Na kraju, Marđanović je pozvao na ozbiljan pristup i razmjenu iskustava, ukazujući da bi nebriga o ovom sektoru mogla imati dugoročne negativne posljedice na cijelu ekonomiju zemlje.

D.B.