Foto: Portal RTB

Ova tema je u fokusu globalne diskusije, koju je nedavno podstakao članak u Financial Times-u o gašenju kultnog berlinskog kluba Watergate.

Izazovi industrije noćnog života

Posljednji ples u klubu Watergate, 35-satni događaj koji je zatvorio vrata ove ikone berlinske scene, simbolizovao je izazove sa kojima se industrija suočava. U mnogim gradovima noćni klubovi nisu samo mjesta za zabavu, već i značajni kulturni i turistički centri. Međutim, moderni posjetioci sve češće traže fleksibilnije i inovativnije oblike provoda, uključujući otvorene prostore, događaje na zelenim površinama i nove oblike zabave koji se prilagođavaju njihovom načinu života.

Novi trendovi

Klubska kultura prolazi kroz proces tzv. ribrendinga (eng. rebranding - djelimična ili potpuna promjena identiteta postojećeg brenda). Naime, mladi sve češće traže dnevne zabave na neobičnim lokacijama koje spajaju muziku, umjetnost i druga interesovanja. Ovaj trend ukazuje na to da se mladi udaljavaju od tradicionalnih noćnih klubova, traže događaje koji nude više od plesa i teže autentičnim iskustvima, te povezivanju sa drugima.

Budva kao dio globalnog projekta Cities After Dark

Budva, poznata po dinamičnom noćnom životu i festivalskoj sceni, dio je projekta Cities After Dark, koji vodi međunarodna URBACT mreža. Kako objašnjava ekspert URBACT-a, Simon d`Antonio, projekat ima za cilj razvoj holističkih strategija za oživljavanje noćne ekonomije i kulture, uz posebnu pažnju na održivo korišćenje javnih prostora i muzičkih objekata.

Kako ističe u svojoj objavi na LinkedIn-u, neophodna je potreba za saradnjom između lokalnih vlasti, privatnog sektora i kulturnih organizacija kako bi se noćni život prilagodio savremenim potrebama.

"Obnavljanje načina na koji možemo da iskusimo noćni život, kao i njegovog vremenskog okvira, mora biti prioritet za klubove i noćne ustanove", piše Simon.

Šansa za Budvu

Budva ima potencijal da iskoristi iskustva gradova kao što su Pariz, Đenova, Malaga i drugi, te da kroz projekat Cities After Dark razvije strategije koje bi noćni život učinile održivim i privlačnim. Veća povezanost noćnog provoda sa kulturnim sadržajima, uključivanje lokalnih umjetnika i prilagođavanje ponude zahtjevima ekološke održivosti mogu da budu ključ uspjeha za buduće generacije posjetilaca.

Kao grad sa bogatom tradicijom u ugostiteljstvu i turizmu, Budva može biti pionir u ovom procesu, a uspješna transformacija noćnog života ne samo da bi doprinijela ekonomskom razvoju, već bi i učvrstila poziciju Budve kao jedne od vodećih turističkih destinacija na Mediteranu.



Izvor: Financial Times, LinkedIn/URBACT, Cities After Dark