Rađenović Stanojević, Foto: Portal RTV Budva

Sve navedeno govori da je pomenuta ustanova kulture nastavila uspješnu misiju i u uslovima korona krize koja se bez sumnje reflektovala na svaki aspekt života.

"To su knjiga Đorđa Gregovića "Demetrios Grande Dormidor", zatim "Leksikon pozni" Mile Medigović Stefanović, potom knjiga Mirka Breyera "Antun Conte Zanović i njegovi sinovi", pjesnički prvijenac Sare Vuković "Atelje" i moja takođe poetska zbirka "Karneval u Amnionu". Suizdavači smo časopisa "Krug mladih", zbornika dječijih radova "Male morske pjesme i priče" i priručnika o filmu, fotografiji i kulturi "Okrijte svijet filma" u saradnji sa Cadmus Cinepolexom i Crnogorskom kinotekom. Nedavno je i promovisan u Podogorici", navela je ona.



Biblioteka trenutno nije u mogućnosti da organizuje promociju ovih izdanja, ali postoji ideja da u predstojećem periodu takvo nešto bude ostvarivo.

"Prosto nemamo načina i prostora da napravimo fizičku distancu od dva metra, jer je Biblioteka podstanar i morali bismo da iznajmljujemo prostor da bismo mogli smjestiti 50 ljudi. Ali, nadam se da ćemo u skorije vrijeme realizovati programe koje smo planirali i nastaviti radionice koje smo pokrenuli prije tri godine. Organizovali smo više od 40 radionica u Budvi i Petrovcu koje je pohađalo 1,200 polaznika. Oni su bili od predškolskog uzrasta do građana u poznim godinama. Te radionice su rezultirale su brojnim izložbama i zbornicima radova", istakla je Rađenović Stanojević.



Online perspektiva

Upravo je biblioteka, u aprilu ove godine, pokazala da je moguće iskoristiti internet alate kako bi se organizovao događaj. Tako je na njihovoj Fejsbuk stranici obilježen Svjetski dan knjige. Ovakva alternativa, iako u jednom dijelu nedostatna, i sada ostaje otvorena opcija.

"Sve što radimo postavimo na YouTube kanalu i našim društvenim mrežama. Primijetila sam u posljednje vrijeme da su se posjetioci sajta i stranice vraćali baš na tu objavu kada smo obilježili Svjetski dan knjige i da su propratili naše autore. Tog dana uključili smo budvanske stvaraoce da se obrate posjetiocima pjesmom, pričom ili čak pjevanjem poput dr Miroslava Luketića. Vidim da upravo ta objava bilježi veliki broj pregleda u posljednje vrijeme. Ako ne bude prilike da se orgnaizujemo fizički sigurno da ćemo napraviti nešto online", rekla je ona napomenuvši da je živu riječ i interakciju ipak teško zamijeniti.



Preko 15,000 digitalnih stranica

U Biblioteci izvjesan vremenski period vrijedno su unaprijeđivali i digitalnu platformu koja je dostupna na internet adresi nbbd.me.

"Digitalna Narodna biblioteka broji preko 15.000 digitalnih stranica. Sadrži digitalizovane verzije dokumenata u vezi sa zavičajnim autorima i temama, kao i originalna naša izdanja. Pored sopstvenog materijala, dostupna je i zavičajna građa čije su digitalne kopije dobijene zahvaljujući saradnji sa drugim bibliotekama i baštinskim ustanovama u zemlji i inostranstvu. Digitalizovano je preko 5,5 hiljada stranica "Primorskih novina", kao i list "Montenegro turist" sa hiljadu i po stranica. Obje ove serijske publikacije su svojevrsna istorija grada za taj period za koji su izlazili. Posebnu cjelinu čini tematska kolekcija posvećena Krstu Ivanoviću, a ovih dana privodi se kraju digitalizacija za kolekciju Anutna Kojovića. Trenutno se radi na prikupljanju kolekcije djela braće Zanović", kazala je Rađenović Stanojević.


Foto:fb/nbbd

Svakodnevna posjeta

Biblioteka je radnim danima otvorena od 8 do 20 časova, dok je subotom radno vrijeme do 13 sati. Trenutno broji više od 900 upisanih članova, od čega je 575 odraslih i 327 djece.

"Naši sugrađani su navikli da uvijek dobavljamo najnovije naslove. Tako da imamo nešto malo manje upisanih nego prošle godine, zbog toga što je od marta krenuo talas pandemije. Kako škola tokom proljećnih mjeseci nije bila redovna, djeca su samim tim manje čitala lektire. U svakom sslučaju mi dobavljamo sve aktuelne naslove i na taj način bogatimo i osavremenjujemo fond", rekla je sagovornica.



Čitanje kao lijek

Mnogi veliki pisci smatrali su čitanje efektnim izlazom, a upravo je izlaz u krizi poput aktuelne nešto što je čovjeku preko potrebno. Tako je Salmon Ruždi knjigu vidio kao verziju svijeta.

"Ako ti se ne dopada, ignoriši je ili ponudi svetu sopstvenu verziju", zapisao je na jednom mjestu.

Takođe, Nil Gejman za knjigu kaže da je "san koji možeš držati u ruci".



Postavlja se pitanje kako nam čitanje u sadašnjem trenutku može biti od pomoći. Naša sagovornica ponudila je odgovor.

"Ja mislim da je čitanje lijek u svakoj mogućoj situaciji i da se inače mnogo više čita u jesenjem i zimskog periodu kada nastupi zatišje. Tako da je to sigurno uvijek pravi izbor i svu su dobrodošli", zaključila je Rađenović Stanojević.


M.S.