Foto: portal RTV Budva


Riječ je o naslovu koji je objavilo Hrvatsko književno društvo, a koji je nagrađen "Književnim perom" za knjigu godine.

Na promociji su govorili: urednik i recenzent Valerio Orlić, književna kritičarka Zora Jestrović, vršiteljka dužnosti direktorice Radio Televizije Budva Iva Bajković i akademska slikarka Jelena Papović.

Orlić je u svom izlaganju istakao da najnoviji, treći po redu izbor poezije uključuje nove pjesme i da je najpotpuniji do sada.

"Mi smo odlučili da ipak uvrstimo i neke nove pjesme i mislim da je to najopsežniji autorkin izbor, jer smo uvrstili neke pjesme iz pređašnjih knjiga koje nisu uvrštene u prethodna dva izbora. Neke pjesme koje su igrom slučaja propuštene, a imaju kvalitet, odlučili smo da uvrstimo u ovaj izbor koji obuhvata 20-30 godina stvaralaštva pjesnikinje i smatramo da je to ipak bilo prestižno za knjigu godine. Stanka je počela pisati stihove kada je poezija bila na margini društva i kada se trebalo uzdići od raznih stereotipa i društvenih normi, pokazati da poezija ima moć i pomaknuti umjetnost i društvo ka pozitivnim vibracijama. U to vrijeme, sačuvati čast poezije bila je privilegija odabranih, ali i veliki teret svakog istinskog umjetnika koji je trebao da bude svetionik u intelektualnom i društvenom mraku. Stanka je svih tih godina poeziji davala visoki značaj i stalno je udomljavala u svoje srce, kako bi iznikli najljepši poetski cvjetovi koji danas krase ovaj izbor poezije nazvan "Latice lotosa" ", kazao je Orlić.

Književna kritičarka, mr Zora Jestrović naglasila je da je sam naslov novog izbora poezije Rađenović Stanojević veoma indikativan.

"Čitajući Stankinu poeziju ja sam u jednoj pjesmi pročitala "kako od straha drhte skupljene latice lotosa". Zašto je lotosov cvijet upravo pravi izbor za naslov ove zbirke? Pokušaću da ga povežem sa samom autorkom, a i sa njenom poezijom. Mi znamo da lotosov cvijet raste iz blata, da njegove žile duboko uranjaju u blato, ali i da se on snagom svoje ljetpote i opijajućom snagom mirisa izdiže iznad tog blata. Tako i pjesnik nastoji da se, na neki način, svojim djelom i ljepotom izdigne iznad opšteg stanja stvari. Stanka Rađenović je, koliko sam mogla da pročitam, uvijek nastojala da se na neki način izdigne, snagom svoga duha i snagom svoga uma. Njena poezija je dubokoumna, ali i duboko duhovna", kazala je Jestrović.

Vršiteljka dužnosti direktorice RTV Budva, dugogodišnja novinarka Iva Bajković kazala je da je poezija Rađenović Stanojević višeslojna, te da pjesnikinja ima autorski izraz koji je duboko čovjekotražiteljski.

"U svim njenim stihovima vi nalazite tu zapitanost i potragu za čovjekom. A imam utisak da se, svako ko iole želi da se bavi nekom umjetnošću, bavi i pitanjem položaja čovjeka u svijetu koji ga okružuje i njegove uloge u njemu. Šta je uloga pjesnika? Na samom početku je rečeno da je Stanka počela da piše u vrijeme kada je poezija bila na marginama. Zapravo, to je bilo vrijeme kad su svi pomalo počeli da se izruguju ljepoti poezije zato što je odjednom ko god je umio da napiše dva stiha objavio knjigu i imali smo hiperprodukciju. Ali, imam utisak da je to vrijeme iza nas, zato što se, prije svega zahvaljujući društvenim mrežama pojavljuju ljudi veoma jakog izraza koji su prosto poeziju vratili u modu. I to ne običnu poeziju. To je upravo poezija kakvu piše Stanka, ona je hermetična, ali svako može da se pronađe u njoj. To je iskustvo naše generacije, generacije X koja je odrasla između običnih telefona i početka ere interneta. Mi nismo nosili zaštitnu opremu, već su nas roditelji puštali napolje da se igramo. Nije nas pazio pretjerano sistem, mi smo pazili sami sebe, i negdje u tim našim stranputicama i putevima sazrijevalu je puno dobrih pjesnika. Zato vjerujem da je Stankina poezija danas jednako razumljiva i meni i mnogima od vas", navela je Bajković.

Akademska slikarka Jelena Papović istakla je da je knjigu "Latice lotosa" čitala lično, te ukazala da povezanost svog sa autorkinim stvaralaštvom.

"Čitajući ovu zbirku ja osjećam i miris i boju. Osjećam nemir beskonačne linije između neba i mora, koja nas u isto vrijeme opušta, jer je ta beskonačnost satkana upravo u stvaralaštvu koje povezuje Stanku i mene. Taj horizont se gubi u nekom nemiru od suza, u pjesmama iscijeljenja i odbjeglih dodira. Ne znam šta se prepliće između Stanke i mene: odrastanje na moru, datumi rođenja, potreba za stvaranjem kao iscijenjem... Ja često kažem da slikam kakvo je vrijeme napolju. Ta ispovjest stvaranja mi je kroz pjesmu "Smiraj" i te kako poznata. Ipak sam ja samo slikar koji pušta ljude da svojim čulima dokuče moje slike, tako i vama prepuštam da otkrijete preplet svojih i Stankinih svjetova", kazala je Papović.

Pjesnikinja Stanka Rađenović Stanojević zahvalila je svima koji su došli da slušaju poeziju "u opskurnom i oskudnom vremenu", kao i govornicima na poetskoj večeri.

"U umjetnosti i dobroj namjeri nema posljedica. Svi smo ovdje nekom specifičnom niti povezani. Hvala Valeriju što je objavio ovu zbirku, takođe i na nagradi koju sam dobila. To je uvijek značajno, a specifičnost i kob ovog podneblja je da nagrade dolaze sa druge adrese, a da vas sredina u kojoj stvarate ne prepozna dovoljno dobro. Ali, o tome autor svakako ne treba da brine. Hvala i Zori, prikaz moje poezije izašao je u njenoj knjizi književne esejistike i kritike, koju se nadam da ćemo imati priliku da promovišemo u Biblioteci. Takođe i Ivi, imala sam zadovoljstvo da je nagovorim da objavi svoju zbirku priča, crtica, eseja i ona je imala jedan drug život, a i dalje se čita i komentariše. Hvala i Jeleni na dirljivom zapisu, zaista imamo mnogo toga zajedničkog", navela je pjesnikinja, nakon čega je i govorila stihove iz svoje aktuelne zbirke izabrane poezije.

Moderatorka promocije u Akademiji znanja bila je novinarka Dušica Vugdelić.

Biografija autorke

Stanka Rađenović Stanojević rođena je 1977. na Cetinju. Diplomirala je na odsjeku za Srpski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Učesnik je brojnih festivala i pjesničkih susreta među kojima su: “Pjesnička riječ na izvoru Pive”, “Ratkovićeve večeri poezije”, “Trg pjesnika – Grad teatar Budva”, “Makarijevo slovo”, Međunarodni Beogradski festival poezije – “Trgni se! Poezija” , “Festival poezije mladih” – Vrbas, “Prvi regionalni pjesnički susreti” – Brčko, festival POLIP, Priština, međunarodni festival- Mojkovac, međunarodni susret Petar Kanavelić i Korčula, te riječkog međunarodnog festivala Dani prijatelja knjige itd. Takođe, dobitnik je priznanja i nagrada na festivalima poezije.

Neke pjesme su joj prevedene na engleski, albanski, makedonski i slovenački jezik i objavljivane u relevantnim štampanim časopisima, kao i u mnogim elektronskim časopisima i web portalima.



M.S.