Foto: Grad teatar

Radnja se odvija u poslijeratnoj Njemačkoj, kada bolesnom tinejdžeru Mihaelu Bergu u pomoć prilazi dvostruko starija Hana Šmic. Nedugo zatim, njih dvoje ulaze u strasnu i tajnu vezu. Njihov odnos produbljuje činjenica da Hana voli kada joj se čitaju knjige, a Mihael joj rado udovoljava. Uprkos velikoj povezanosti Hana misteriozno nestaje, a Majkl je ostavljen zbunjen i slomljenog srca. Osam godina kasnije, dok kao student prava proučava procese koji se vode protiv pripadnika nacističkog režima, Hana se vraća u njegov život, ali sada kao neko kome se sudi za zločine tokom Holokausta. Nakon što je osuđena na osamnaest godina zatvora, Hana i Mihael se dopisuju sve do trenutka kada ona treba da izađe na slobodu, ali tada ona izvršava samoubistvo.

Roman njemačkog književnika i pravnika Bernarda Šlinka je analiza konflikta poslijeratne generacije sa holokaustom i koncetracionim logorima. Postavlja pitanja o kolektivnoj i pojedinačnoj odgovornosti i u ratnim i u poslijeratnim vremenima, kao i mogućnostima razumijevanja i prihvatanja sebe i drugoga. Po romanu je snimljen i istoimeni film u režiji Stivena Daldrija, sa Kejt Vinslet u glavnoj ulozi za koju je 2009. godine nagrađena Oskarom za najbolju glavnu žensku ulogu.

Predstava „Čitač“ je nedavno proglašena za najbolju na 25. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu „Bez prevoda“, u Užicu. Osim te, „Čitaču“ su pripale još tri nagrade Ardalion. Borisu Ljiješeviću je pripala nagrada za najbolju režiju, kao i za režiju predstave „Upotreba čoveka“, Aleksandra Tišme, u dramatizaciji Fedora Šilija i koprodukciji Novi tvrđava teatar Novi Sad ( Novosadsko pozorište – Ujvideki Szinhaz, Grad teatar Budva, East West Centar Sarajevo). Mirjani Karanović, koja u „Čitaču“ tumači lik Hane Šmic je dodijeljena nagrada za najbolju žensku ulogu, a Ardalion za mušku ulogu je pripao Marku Grabežu, za lik Mihaela Berga u predstavi „Čitač“.

Glumac Marko Grabež je govorio o razvoju svog lika tokom predstave.

“Mi pratimo razvoj Mihaela Berga kroz tri faze, od prve kada je klinac od petanest godina, druge kada je u snažnim mladalačkim godinama i posljednju kada je u svojim četrdesetim godinama. To je jedan zanimljiv razvoj jer imamo tri glumačke promjene koje su dosta različite. Prvo ga vidimo kao dijete željno života i prvi put se zaljubljuje. Kod Hane ga je privukla neka enigma, ona je starija od njega i nosi sa sobom taj znak pitanja, nešto mistično što njega privlači. Kasnije saznajemo i šta je to, ali znate, kad god neko nosi tajnu sa sobom to je dosta privlačno”, kazao je Grabež.

On je objasnio i zašto je čitanje knjiga i dopisivanje bilo važno za lik Mihaela Berga.

“Kada podijelite nešto sa nekim, makar bilo na patološkom nivou, i ako ne izađete iz tog “bubble-a” - vi ostajete dalje u toj patologiji. Ostajete u odnosu koji je u drugoj formi, a ovdje je bio u formi dopisivanja i čitanja. Mihael Berg je morao da odabere neku ulogu, on više nije ljubavnik, on više nije prijatelj, on je čitač. I to postaje i ostaje na kraju, čitač. U tome je najmirniji, dok misli da je nije skroz napustio i iznevjerio, ostao je u nekom odnosu sa njom i to preko književnih komada. To sve na kraju postaje njegov život, nema ni bijesa ni ljutnje ni euforije, svi prođemo kroz to na kraju, samo to uđe u tvoj kod i nema više emocija prema tome, čovjek se na sve navikne.”

U predstavi, pored Marka Grabeža igraju i Mirjana Karanović, Slobodan Boda Ninković, Jadranka Selec, Milica Zarić i Ivan Tomić.