“Korišćenjem te infrastrukture, uz povećanje proizvodnje prije svega iz obnovljivih izvora, možemo postati značajan izvoznik električne energije”, rekli su iz PKCG agenciji Mina-business.

Predstavnici PKCG su rekli da je najveće ostvarenje u energetici prošle godine bilo puštanje u rad podmorskog elektroenergetskog kabla, koji povezuje tržišta Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.

“Kabl će posebno doprinijeti elektroenergetskoj sigurnosti Crne Gore, većoj iskorišćenosti mreže, rastu prihoda, smanjenju gubitaka i troškova prenosnog sistema, te u krajnjem održivijem integrisanom tržištu električne energije”, smatraju u PKCG.

Oni su dodali da se potrebe crnogorskog tržišta, već drugu godinu zaredom, izmiruju iz domaćih izvora električne energije, što je razlog za zadovoljstvo.

“Vrijednost izvezene električne energije veća je od uvezene, i pored toga što je proizvodnja struje 1,5 odsto manja od planirane”, naveli su iz PKCG.

Potrošnja naftnih derivata u prošloj godini iznosila je, kako su precizirali, 345 hiljada tona i snabdijevanje se realizovalo bez zastoja, u skladu sa potrebama tržišta.

Iz PKCG su rekli da stečena iskustva sa vjetroelektranama Krnovo i Možura potvrđuju ispravnost opredjeljenja za izgradnju novih vjetroelektrana na Gvozdu i Brajićima.

“Vjetroelektrane u proizvodnom konzumu imaju poseban uticaj tokom ljeta, jer značajno doprinose stabilnosti elektrosistema u situaciji kad hidroelektrane smanjuju proizvodnju”, kazali su iz Komore.

Iz PKCG smatraju da je potrebno uraditi novu studiju o valorizaciji sunčeve energije za područje Crne Gore, te povećati udio proizvodnje solarnih kao i vjetroelektrana u ukupnom sistemu, uz povećanje energetske efikasnosti prenosnih i distributivnih objekata.

“Sa Bosnom i Hercegovinom trebalo bi usaglasiti dugoročno održivi interes oko valorizacije vodotoka Pive i Tare kao i Bilećkog jezera”, dodali su iz PKCG.

Posebnu pažnju, izradom ekspertskih studija uz poštovanje direktiva Evropske unije i Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama UN, treba posvetiti valorizaciji rezervi uglja koje iznose oko 200 miliona tona.

“Model za to je izgradnja nove termoelektrane u Pljevljima, primjenom najboljih tehnologija koje omogućavaju nultu emisiju štetnih gasova”, zaključili su iz PKCG.