"Svjetska humanitarna zajednica na ovaj dan želi naglasiti važnost pomaganja i jačanja svijesti o poštovanju načela kojima se vode humanitarne organizacije u obavljanju svog posla: humanosti, nepristranosti, neutralnosti i nezavisnosti. Obilježavanjem ovog dana povećavamo svijest o nužnosti pomaganja ljudima koji su u stanju socijalne potrebe, ali i odajemo počast i zahvalnost onima koji pomažu.

Svijet se danas nalazi u humanitarnoj krizi. Više nego ikada je potrebno da udružimo snage i pružimo ruku solidarnosti jedni drugima i mobilišemo globalnu zajednicu. Upravo je to bio razlog održavanja prvog Svjetskog humanitarnog samita ove godine.

Ono što se čulo na samitu je da ljudi širom svijeta, nerijetko u istim mjestima, imaju potpuno različite uslove života. S jedne strane postoji luksuz, rasipanje i bogatstvo, dok odmah u neposrednoj blizini ljudi žive u dubokoj bijedi, siromaštvu i gladi. Ovo zasigurno, nije pravedan svijet koji želimo.
Istaknuto je kako je potrebno da svako na globalnom nivou preuzme političku, moralnu i ekonomsku odgovornost za dešavanja i probleme u svijetu", navodi se u saopštenju Volonterskog tima Banke hrane Crne Gore.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija je podsjetio kako su se potrebe za humanitarnom pomoći u posljednjih 15 godina povećale za 12 puta i dostigle cifru od 245 milijardi dolara te kazao kako se čini da će "nažalost krize biti nastavljene."

Širom svijeta je neophodno podsticati građane na iskazivanje solidarnosti i na upoznavanje s ovim područjem ljudskog djelovanja.

"Od osnivanja, prije šest ipo godina, radimo na promociji humanosti i solidarnosti i pomažemo donacijama najugroženije. Na ovaj dan, apelujemo da se posveti više pažnje onima koji sami sebi ne mogu pomoći i koji nemaju vremena ni prostora da se bore za svoja prava jer su u svakodnevnoj borbi za preživljavanje" istakla je Predsjednica fondacije, Marina Medojević.

"Zahvaljujemo se svim ljudima velikog srca koji pronalaze vremena za dobra djela i izražavamo nadu da će ih svake godine biti sve više.

Naše fondacija na današnji dan želi da građane podsjeti da je humanost ljudska dužnost i obaveza.

Čovjek je velik koliko daje. Treba davati od srca onim ljudima koji su u teškoj životnoj situaciji i bez pomoći. Svakome se može dogoditi: bolesti, neimaština, bankrot, potresi, poplave, nesreće, razne tragedije...

Takodje podsjećamo i institucije da se moraju stvoriti povoljni uslovi i mehanizmi za podsticanje filantropije.

Poreske olakšice za doniranje su standard u svijetu. Podrška organizacijama koje konkretno pomažu gradjanima ne smije izostati. Obrazovanje i školski sistem su ključni. Sa djecom u vrtićima i školama treba mnogo više raditi i razgovarati o filantropiji – na njima razumljiv način. Potrebno je uvesti obavezno volontiranje u skolama i fakultetima. Volontiranje osnažuje pojedinca i doprinosi stvaranju snažnijih zajednica, pružajući usluge isključenima. Sprovodjenje nacionalnih kampanja o filantropiji doprinosi stvaranju povoljnog ambijenta. Države Europske unije podstiču zakone koji bi omogućili distribuciju neprodate robe u humanitarne svrhe i zabranilo bacanje hrane.Gdje je Crna Gora u borbi protiv rasipanja hrane?

Po svjetskom indexu darivanja „World Giving Index“ Crna Gora ne zauzima godinama zadovoljavajuću poziciju.

Ne mislimo da je problem isključivo u nemaštini i nedostatku slobodnog vremena iako se ne mogu zaobići ovi veoma važni razlozi o lošoj poziciji naše zemlje.

Ima mjesta razmatranju i o slabom razumijevanju kulture davanja, odgovornog davanja i spremnosti da se nekome na taj način pomogne.

Nijesmo spremni da svakodnevno budemo nekome od koristi. Razlog da nemamo novca ne može biti izgovor.

Filantropija nije samo davanje novca, već posvećivanje vremena, pružanje znanja i usluga. Svako od nas može nešto uraditi.

U području volontiranja pokazatelji ukazuju na slab odaziv, naročito mladih iako mi u Banki hrane imamo pozitivna iskustva na tom polju.

Bilo da je riječ o novcu ili volontiranju, naša je spremnost da pomognemo je najizraženija u slučajevima humanitarnih i prirodnih katastrofa ili kod teško oboljele djece.

Evidentno je da u Crnoj Gori imamo nedostatak znanja o filantropiji, manjkavoj edukaciji djece i mladih, ne provođenju nacionalnih kampanja o filantropiji koja uključuje odgovorno darivanje, volontiranje, ulogu fondacija u društvu te društvenu odgovornost poslovnog sektora.Zadužbinarstvo skoro da ne postoji u Crnoj Gori danas. Veću solidarnost i humanost pokazuju ljudi slabijeg materijalnog statusa što nije uobičajeno u svijetu.

Očigledna je potreba da se podstakne oživljavanje i razvoj solidarnosti i humanosti i filantropije i radi na jačanju svijesti o značaju ulaganja u opšte dobro i zajednicu.

Naš obrazovni sistem i društveno uređenje ne podstiču filantropiju Evidentan je i nedostatak građanske svijesti o opštem dobru.

Usled teškog vremena dosta se pogubio osjećaj humanosti i solidarnosti.

Vlada zatišje i kada je podrška neprofitnim inicijativama od strane korporacija u pitanju, što ukazuje na nedovoljno društveno odgovorno poslovanje.

Transparentnost u radu humanitarnih organizacija je presudna za podsticanje filantropije. Ljudi koji doniraju treba da imaju informaciju kako su sredstva upotrijebljena.

Često nedostaju i informacije kako pomoći i postoji skoro pa trajna potreba da ljudi imaju opciju sms donacija za razne humanitarne akcije koje se pokreću.

Medju nama ima pojedinaca koji čine dobro, koji brinu o drugome, koji brinu o svojoj zajednici.Ti primjeri moraju da se promovišu da nas uče i motivišu.

Filantropija je više razvijena u razvijenijim, demokratskim društvima, gdje postoje mehanizmi podrške filantropiji, gdje je briga o drugome društveno poželjno ponašanje.

Sadašnje društveno uređenje kod nas više propagira individualizam što nije dobro za podsticanje filantropije.

Svi zajedno moramo učiti o filantropijii, truditi se da podstičemo humanost kroz sopstvene primjere", navodi se u saopštenju.