Foto: Zelena stranka

Ideja o globalnom prazniku potiče iz 1969. godine, sa konferencije Uneska posvećene životnoj sredini. Nameće se pitanje da li se u međuvremenu, u periodu dužem od 50 godina, nešto značajno promijenilo obilježavanjem ovog praznika? Odgovor leži u rezultatima. Šuma, biljnih i životinjskih vrsta, čiste vode je sve manje, a plastike i drugog otpada kao i različitih zagađivača sve više.

Globalno zagrijavanje, formiranje ozonskih rupa, uništavanje ozonskog omotača i sve veće zagađenje Zemlje otvaraju pitanje – šta će u budućnosti biti sa planetom? Kroz rupe na ozonskom omotaču prodiru ultravioletni zraci koji štetno djeluju na živi svijet i kao takvi mogu izazvati brojna oboljenja (karcinom kože, kataraktu, mutacije, razgradnju genetičkog materijala itd.) Efekat staklene bašte doprinosi povećanju globalne prosječne temperature na planeti. U toku prošlog vijeka površina Zemlje se zagrijala za 0,5 ºC a danas se procjenjuje da će do 2100. godine ova temperatura porasti najmanje za čak 3,5 ºC što bi imalo nesagledive posljedice.

Svakodnevnim aktivnostima doveli smo do dramatičnog smanjenja vode za piće i druge upotrebe. Znamo da je prvi oblik života nastao u vodi i da bez nje života nema. Isto tako, jasno je da su šume „pluća” planete s obzirom na kiseonik koji proizvode, a sječom šuma za potrebe industrijske proizvodnje, izgradnjom novih gradskih četvrti dolazi do uništavanja šumskih ekosistema. Posljedice ovakvog nemara stižu u vidu klimatskih promjena lokalnog i globalnog karaktera, pojave klizišta i mnogih drugih neželjenih pojava.

Ukoliko se očuvanjem životne sredine bavimo samo jedan dan u godini, jasno je da se nikakav rezultat ne može postići. Moramo se svakoga dana sjetiti da je ova planeta naš jedini dom. Potrebna je kontinuirana ekološka edukacija u pravcu usvajanja zdravih i ekoloških stilova života kako bismo za posljedicu imali odgovorno ponašanje u odnosu na životnu sredinu. Korišćenje obnovljivih izvora energije veoma je značajno sa aspekta očuvanja životne sredine usljed smanjenja emisije CO2 u atmosferu, pa samim tim i usljed doprinosa smanjenju efekata staklene bašte. Zagađenje životne sredine ne poznaje državne granice što je dodatni razlog za rešavanje ovih problema na globalnom nivou, kao i uspostavljanjem prava zaštite životne sredine sa međunarodnim karakterom.

Obilježavanje Dana planete Zemlje 2021. odvija se u sjenci velike globalne krize uz pandemiju virusa korona, klimatske promjene, gubitak vrsta, masovne prirodne katastrofe i sl. Sve navedeno prijeti da postane naša dominantna realnost osim ako se nešto ne preduzme odmah. Stoga je i slogan ovogodišnjeg događaja sveobuhvatan Restore our Earth – Obnovimo našu Zemlju. Planiran je globalni virtuelni klimatski samit, radionice, diskusije i drugi nastupi koji će se između ostalog baviti i temama: klima i ekološka pismenost, tehnologije klimatske obnove, napori za pošumljavanje, regenerativna poljoprivreda, pravednost i ekološka pravda i sl.

Zasadi drvo, volontiraj, edukuj se, štedi vodu, koristi LED sijalice, izbjegavaj korišćenje plastike i fosilnih goriva samo su neke od poruka koje se žele promovisati ovogodišnjim obilježavanjem Dana planete Zemlje a koje su veoma lako primjenjive u svakodnevnom životu. Što ih prije i više usvojimo bićemo bliži cilju da sačuvamo Zemlju sebi i generacijama koje dolaze.

Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta „Prekogranična inicijativa za zaštitu životne sredine” koji ima za cilj jačanje kapaciteta institucija koje se bave zaštitom životne sredine i informisanje stanovništva o značaju unapređivanja sistema upravljanja čvrstim otpadom i usklađivanja sa standardima Evropske unije u ovoj oblasti. Projekat finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020, a u Crnoj Gori sufinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija. Sprovodi ga FORS Montenegro u partnerstvu sa Komunalnim preduzećem iz Nikšića i Gradom Trebinjem.

Izvor: Fors Montenegro