Foto: Shutterstock/Ilustracija

Ona za Dan ukazuje da to pravo ipak nije potrebno svima.

Navodi da je naš pravni sistem imao različita rješenja u pogledu ostvarivanja prava na dječji dodatak, od univerzalnog dodatka za svu djecu u Crnoj Gori, do rješenja koja su povezana sa materijalnim statusom porodice.

"Činjenica je da su sva socijalna davanja, pa i dječji dodatak u direktnoj zavisnosti od materijalnih mogućnosti države. Smatra da funkcija dječjeg dodatka treba da bude usmjerena ka smanjivanju evidentnih razlika u zavisnosti od sredine u kojoj djeca žive, i materijalnog statusa porodice", kazala je Mijušković.

Smatra da bi prije donošenja bilo kakvog zakonskog rješenja treba izraditi analizu, kako bi ponuđeno rješenje zaista doprinosilo boljem položaju djeteta.

"S obzirom na to da podaci pokazuju negativan prirodni priraštaj u velikom broju opština u Crnoj Gori, smatramo da bi dječji dodatak mogao biti u funkciji populacione politike, odnosno podsticaja porodicama da imaju više djece", rekla je Mijušković.

Podsjeća na podatke Monstata, prema kojima negativan prirodni priraštaj bilježi 15 crnogorskih opština, dok je svega šest opština u plusu.

Ističe i da su djeca grupa u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.



Izvor: RTCG/Dan