Foto: Pexel

Mentalno zdravlje i samoubistva i dalje marginalizovana tema
Da se država, iako se obavezala, nije uhvatila u koštac sa problemom, te da je mentalno zdravlje marginalizvana tema, napominju stručnjaci i poručuju da je odlazak kod psihologa i psihijatra u našem društvu još uvijek sramota.

Do 1. aprila ove godine u Crnoj Gori počinjeno je više od 31 samoubistvo - podaci su Uprave policije.

Da se o ovom problemu ne bi pričalo samo na bazi brojki, država mora da reaguje, poručila je psihijatrica Tea Dakić.

"Mi se negdje trudimo da pričamo, da dajemo informacije međutim to je problem koji država mora da uzme sistemski. Da se uključi zdravstvo i policija i kontrola supstanci, i kompletan sistem kako bismo prije svega podigli svjesnost o problemu i govorili zašto se to dešava. Dajte da naravimo istraživanje, mi te podatke nemamo, i onda kad budemo znali koji su to faktori rizika za našu Crnu Goru, e i onda tek možemo da se nosimo sa problemom", kazala je Dakić.

A da se oni koji razmišljaju o suicidu suočavaju sa problemima koje sami ne uspiju da riješe pokazuju podaci da se iz godine u godinu povećava broj samoubistava.

Psihijatrica napominje da suicid nije rezultat samo nespjeha pojedinca da prevaziđe problem, nego i društva koje ga nije podržalo na pravi način.

"Koliko god da se u Crnoj Gori priča o zdravlju, to je marginalizovana tema i oblast, a mentalno zdravlje je na margini te margine. Malo se ulaže, malo govori, a da ne govorimo o liječenju i prevenciji kada dođe voda do poda", kazala je Dakić.

U svijetu godišnje više od 700.000 ljudi izvrši samoubistvo. To su podaci SZO, koja upozorava da je suicid jedan od vodećih uzroka umiranja.

Direktorica kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović upozorava da je jasna korelacija između depresije i suicida.

"Naši podaci ukazuju da je došlo do eskalacije alarmantnog porasta incidence učestalosti depresije i tog vida oboljenja na globalnom nivou u prvoj godini pandemije", kazala je Brajović.

A razlozi suicida su mnogobrojni i gotovo nikada jednostavni- upozorava struka. Od mentalnih poremećaja i depresije pa do uporebe narkotika i alkohola.

"Neke su grupe u većem riziku neke u manjem, ali od svih koji manifestuju ili suicidno ponašanje ili ideaciju u najvećem riziku su muškarci preko 45 godina, samci, koji žive izolvano, nezaposleni, udovci...stresogeni događaj koji je okidač", kazala je Brajović.

Crna Gora se strategijom obavezala da će joj mentalno zdravlje kao i prvencija suicida biti na listi prioriteta, te da će do 2030. godine smanjiti stopu samoubistava za 30 procenata.

Kako sada stvari stoje, svi napori ostali su zatočeni u normativnim okvirima, poručuju iz SZO i dodaju da dok se ne oživi mrtvo slovo sa papira, teško da ćemo u tome uspjeti.

"Neophodno je da se osmišljavaju programi koji će pomoći jačanju emocionalnih vještina u populaciji adolescenata", kazala je Brajović.

Sociolog Andrija Đukanović ističe da se na ovu problematiku zaboravlja te da se o suicidu priča samo kada se dogodi.

Poručuje da je imati problem u našem društvu sramota.

"Upravo su problemi u tome što u našem društvu još postoji tabu da se prizna da imamo neki psihički problem, da nas nešto muči, da patimo od nekog psihološkog poremećaja i da odemo da potražimo stručnu pomoć", kazao je Đukanović.

Sagovornici apeluju na medije da pruže što veću pomoć, te da ovo postane tema o kojoj će se često pričati i podizati svijest građana i društva da rješenje problema uvijek postoji.