(Foto: Vlada Crne Gore)

Cilj ove mjere je da, kako je saopšteno, do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za 20%.

"Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde. Za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biće zadužen Kabinet predsjednika Vlade", kaže se u saopštenju.

Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će, kako se navodi, uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potrošnje i optimizaciju javne uprave.

Troškove ugovora o djelu u državnoj upravi godinama u javnosti problematizuju, kako nevladin sektor, pojedini političari, tako i Državna revizorska institucija (DRI). Sve je to posebno važno ako se ima u vidu da se takvi ugovori u značajnoj mjeri koriste za radna mjesta koja spadaju u osnovnu djelatnost, te su najčešće već sistematizovana.

DRI je na jesen 2023. godine uradila reviziju uspjeha upravo na ovu temu, a tada je utvrđeno da su subjekti obuhvaćeni uzorkom, ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te Uprava prihoda i carina i Agencija za zaštitu životne sredine od 2020. do 2022. godine isplatili 4,5 miliona eura po osnovu angažmana po ugovoru o djelu, od čega samo u 2022. godini preko dva miliona eura.

Porast izdataka po osnovu ugovora o djelu kod pomenutih organa koji je, kako su naveli revizori na jesen 2023. godine, praćen neadekvatnim planiranjem, netransparentnim izborom angažovanih lica, uz odsustvo nadzora i analize efekata izvršenih poslova, nesaglasan je sa ciljevima optimizacije javne uprave.

Iz DRI su tom prilikom naglasili da izuzetak predstavljaju ugovori koji su zaključeni sa fizičkim licima nakon sprovedenog postupka javne nabavke (ekspertsko-konsultantske usluge) ili javnog poziva za prijavu kandidata (oglasa).