Foto: arhiva

Umjesto tog rezultata, EPCG je za ovih devet mjeseci imala gubitak od 57 miliona EUR, pišu Vijesti.

U mjesečnim biltenima Hidrometeorološkog zavoda se navodi da jaka hidrološka suša u Crnoj Gori traje od jeseni prošle godine, dok se ekstremno sušno označava područje zapadnog dijela države, odnosno Nikšić i Piva, gdje se nalaze i jedine dvije velike hidroelektrane koje u uobičajeno kišnim godinama proizvedu 45 odsto potreba za potrošnjom struje.

Da kiša “izbjegava” područja sliva akumulacija hidroelektrana pokazuje podatak da je početkom septembra ove godine na Cetinju palo 185 litara kiša po metru kvadratnom, a na području Nikšića i Pive svega 20-ak litara.

Kada je u aprilu i maju Termoelektrana Pljevlja bila na remontu, koji se i planira u tom periodu očekivanih kiša i povećanja akumulacija zbog topljenja snijega, Hidrometeorološki zavod je tada količinu padavina u okolini Nikšića ocijenio vrlo jakom hidrološkom sušom.

”Najveći uticaj na ostvareni rezultat su imali nepovoljna hidrologija praćena nepovoljnim tržišnim kretanjima cijena električne energije, što je doprinjelo da prosječne ostvarene cijene uvezene električne energije budu veće za 261 odsto od ostvarenja u prošloj godini. Ostvareno u prvih osam mjeseci ove godine je 281,15 EUR po megavat satu (MWh), dok je za isti period prošle godine bilo 77,81 eur/MWh”, navedeno je u izvještaju.

EPCG sada zbog suvih akulumacija sav raspoloživi novac troši na kupovinu uvozne struje kako snabdjela svoje potrošače i kako bi se izbjegle restrikcije.

Međutim, to utiče na povećanje njene nelikvidnost, odnosno nedostatka novca, zbog čega je EPCG počela sa kašnjenjima u plaćanju svojih obaveza, prevashodno Rudniku uglja za taj energent isporučen Termoelektrani.

Koliko je ugrožena likvidnost EPCG pokazuje i podatak da su na 31. avgust ove godine na računima kompanije u gotovini imali svega 34 miliona EUR, što je manje od prihoda za jedan mjesečni račun za struju svih potrošača. Toliko je sada potrebno mjesečno samo za uvoz struje.