JP „Morsko dobro“ prošle godine je raspolagalo sa oko 390 kupališta, od čega 35 hotelskih, oko 350 javnih i 7 specijalnih, kazao je na juče završenom trodnevnom skupu „Montenegro International beach entertainment show”, u hotelu Splendid, direktor JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Mihailo Djurović.

Razvijajući sistem korišćenja plaža, Morsko dobro nudi nekoliko modela. Korišćenja plaža na tri godine, ili na duži period, gdje je, kako je dodao, omogućeno investiranje u obično stjenovitu obalu, pa tako na našoj obali trenutno imamo gotovo stotinu kupališta nastalih oblikovanjem stjenovite obale.

„Naravno, nećemo dozvoliti da investitori idu ispred nas, nego smo već od naredne godine u svom planu korišćenja finansijskih sredstava predvidjeli odredjene stavke za izradu idejnih projekata od naše strane, tako da ćemo takve projekte tamo gdje smatramo da je moguće ponudtiti investitorima, naravno u skladu sa zakonom i omogućiti dalji razvoj naše obale“-istakao je Djurović.

Prema njegovim riječima, problemi sa kojima se susreću dijagnosticirani su i na nivou Ministarstva, a najznačjni su problemi sa saobraćajem, sa hroničnim nedostatkom parking mjesta, kao i sa nekoliko problema unutar Morskog dobra, a to su prije svega prenatrpanost plaža, to je donekle i pitanje čistoće.

„I u tom smislu preduzećemo odredjeni set mjera. U procesu pripreme plana privremenih lokacija ili objekata u zoni morskog dobra za naredni trogodišnji period dogodile su se značajne redukcije, znači smanjenje broja tih ponudjenih lokacija u odnosu na prethodni period“-naveo je on.

Prema procjenama Morskog dobra, turističke privrede i samih turista jedan od evidentnijih problema je prenatrpanost prostora.

„Obično u gradskim sredinama, sa velikom frekvencijom kupača, bio je prisutan nedostatak plažnog prostora, pa smo po prvi put razvili koncept gradskih plaža, prije svega u Budvi, Petrovcu, Igalu. Po prvi put ćemo ponuditi po nekoliko dionica plaža apsolutno oslobodjenih plažnog mobilijara idući u susret nekim drugim komplementarnim vidovima smještaja i njihovim potrebama uslijed nedostatka plažnog prostora“-ističe Djurović.

Takodje, čistoća, odnosno nečistoća je locirani poblem i kako je kazao, pokušaće sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma da procesuriaju izmjene Zakona o morskom dobru, odnosno zakona o finansiranju lokalne samouprave, kojim će pokušati da obezbijede više sredstava za lokalna komunalna preduzeća, a sve u cilju boljeg izgleda plaža.

„U tom smislu unaprijedićemo i kontrolne mehanizme zakupaca. Kada kažem kontrolni mehanizmi, mislim na kompletan postupak, od zaključivanja ugovora sa zakupcima, pa do kontrole ispunjenosti minimalno tehničkih uslova, pa sve do raskidanja ugovora, jer smatramo da druge nema! Uz asistenciju sa Upravom za inspekcijske poslove moramo biti prilično agresivni u čuvanju ovog najvrednijeg resursa“-rekao je Djurović.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu dodatna pažnja biće posvećena održivom razvoju Kako bi se zaustavilo nestajanje plaže Mogren, u Pržnu, Petrovcu i Sutomoru, čija je pješčana masa proteklih decenija usljed erozije i nekontrolisane gradnje u zaleđu, bukvalno prepolovljena, Javno preduzeće “Morsko dobro” planira da izradi studiju za pripremu projektne dokumentacije za sanaciju revitalizacije ta četiri popularna gradska kupališta.

„I vjerujem da ćemo na naučno zasnovanim podacima uspjeti da nadjemo pravu mjeru, da spasimo plaže a da svi zajedno kroz Strategiju održivog razvoja nadjemo mjeru izmedju potrebnih investicija i zaštite životne sredine“-zaključio je Djurović.

D.B.

Opširnije u prilogu: