Prema regionalnim ekonomskim perspektivama EBRD-a „Crna Gora se snažno oslanja na turizam, a 2019. godina je najjača sezona koja je zabilježena. Međutim, gledajući na vrijeme pred nama, na ekonomiju će vjerovatno negativno uticati ograničenja kretanja kod kuće i u glavnim zemljama iz kojih turisti dolaze “.

Oporavak će zavisiti od postepenog popuštanja domaćih mjera za suzbijanje širenja virusa i povratka normalnom funkcionisanju tokom druge polovine godine.

Ekonomije u regionima EBRD-a mogu ove godine u prosjeku imati pad od 3,5 procenta, uz oporavak od 4,8 procenata u 2021. godini, navodi se u izvještaju, uz upozorenje da su ove projekcije podvrgnute „neviđenoj neizvjesnosti“.

Glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik rekla je da je, kako je svijet izašao iz krize, presudno gledati na budućnost saradnje i veće ekonomske otpornosti.

„Kriza je zadala ogroman udarac i izazak iz nje će biti jednako izazovan. Ovo nije vrijeme da se upustimo u ekonomski nacionalizam i protekcionizam, već vrijeme da oblikujemo bolju budućnost kroz međunarodnu posvećenost slobodnoj trgovini, ublažavanju klimatskih promjena i ekonomskoj saradnji “, rekla je ona.

Izvještaj pretpostavlja skroman uticaj krize na dugoročnu putanju proizvodnje, s rastom koji se nastavlja krajem trećeg kvartala, ali potencijalno značajnim dugoročnim ekonomskim, političkim i socijalnim efektima.

“Ako društveno distanciranje ostane na snazi mnogo duže nego što se predviđalo, recesija bi mogla biti mnogo dublja, s tim da nivoi proizvodnje po glavi stanovnika iz 2019. godine neće biti ponovo postignuti godinama“, kaže se u izvještaju.

Mjere ograničavanja uticale su na domaću potražnju i ponudu širom regiona EBRD-a. Spoljni šokovi uključuju oštar pad u cijeni roba, oslanjanje na izvoznike roba, zatim poremećaje globalnih lanaca vrijednosti, kolaps u turizmu i pad u novčanim doznakama.

EBRD ulaže u ekonomije u razvoju od centralne i istočne Evrope do centralne Azije i Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Gotovo sve zemlje EBRD-a vjerovatno će se ove godine suočiti sa ekonomskom kontrakcijom, sa veoma malim brojem izuzetaka, koji uključuju Turkmenistan i Uzbekistan u centralnoj Aziji i Egipat.

Srednjeazijske ekonomije, koje su se našle pod pritiskom pada cijena roba i novčanih doznaka, u prosjeku će ove godine imati pad od 1,2 procenta, da bi se u 2021. oporavile za 5,8 procenata.

Kazahstan i Uzbekistan koriste raspoložive rezerve kako bi pružili značajan podsticaj sopstvenoj ekonomiji. Međutim, manje nacije, poput Kirgizije, Mongolije i Tadžikistana, imaju izuzetno ograničen fiskalni prostor i značajna dugovanja.

U centralnoj Evropi i na Baltiku (CEB), stroge mjere za suzbijanje širenja virusa su uključivale masovno zatvaranje preduzeća i škola, dok su poremećeni lanci vrijednosti i onemogućene proizvodnje, uključujući automobilsku industriju, na koju otpada gotovo polovina industrijske proizvodnje u Slovačkoj Republici. Slabija spoljna potražnja vjerovatno će dodatno odložiti oporavak. Očekuje se da će proizvodnja u regionu 2020. pasti za 4,3 posto, ali da će snažno oporaviti u 2021. godini, za 4,5 posto.

Izvještaj navodi da je Poljska, najveća ekonomija u CEB-u, bila posebno otporna tokom globalne finansijske krize 2008-2009. Očekivalo se da će kriza vezana za korona virus imati ozbiljniji uticaj na domaća preduzeća i zaposlenost, s obzirom na visok nivo integrisanosti Poljske u globalne vrijednosne lance i veliku izloženost trgovini, naročito u okviru Evropske unije (EU). Poljska ekonomija će u 2020. imati pad od 3,5 procenata, a tokom 2021. će rasti za 4,0 procenata.

Izvještaj kaže da će zemlje istočne Evrope i Kavkaza vjerovatno biti ozbiljno pogođene krizom vezanom za korona virus na koju će uticati zaoštravanje na globalnim finansijskim tržištima, snažan pritisak na domaća devizna tržišta i smanjena strana potražnja za izvozom.

Pad cijena roba dodatno je opteretio izvoznike ugljovodonika i metala – Azerbejdžan, Ukrajinu i Jermeniju – dok bi očekivani pad doznaka stvorio pritisak na raspoloživi prihod domaćinstava, posebno u Moldaviji, Jermeniji, Ukrajini i Gruziji. Gubitak prihoda od turizma biće značajan udarac gruzijskoj ekonomiji.

Ukrajinsku ekonomiju pogodila je kombinacija smanjene strane potražnje i pada domaće potražnje usljed javnih zdravstvenih mjera uspostavljenih kao odgovor na virus. Očekuje se da će ovi događaji dodatno naštetiti proizvodnji i preokrenuti izglede mnogih uslužnih sektora. Očekuje se da će ekonomija pasti za 4,5 posto u 2020. godini, nakon čega će 2021. uslijediti oporavak od 5,0 posto.

Izvještaj kaže da se Rusija suočila s dvostrukim šokom- pandemijom korona virusa koja je pogodila globalnu potražnju i neuspjehom sporazuma o ograničenju proizvodnje nafte, što je zajedno dovelo do znatnog pada cijena nafte i rezultiralo snažnim usporavanjem aktivnosti.

S obzirom da je njena ekonomija i dalje zavisna od nafte, pad cijena nafte je bio značajan, posebno u svjetlu fiskalnih podsticaja potrebnih za kompenzaciju uticaja pandemije. Očekuje se da će se ruska ekonomija smanjiti za 4,5 posto u 2020. godini, nakon čega će 2021. uslijediti oporavak od 4,0 posto.

Članice EU u Jugoistočnoj Evropi vjerovatno će biti ozbiljno pogođene krizom vezanom za korona virus koja će u najvećoj mjeri biti kanalisana poremećajima u turizmu, posebno na Kipru, u Grčkoj i takođe u Bugarskoj.

Na Zapadnom Balkanu se očekuje da će Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija trpjeti posljedice poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, zbog svojih snažnih proizvodnih baza. Albanija i Crna Gora biće pogođene zbog oslanjanja na turizam, dok će na Kosovu, a donekle i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana, manje doznake smanjiti domaću potražnju.

Rast u Turskoj će vjerovatno biti pod jakim uticajem pandemije korona virusa 2020. godine, a BDP će se smanjiti za 3,5 odsto u 2020. godini, nakon čega će uslijediti snažan oporavak do 6,0 odsto rasta u 2021. Prognoza je u velikoj mjeri zavisna od trajanja i obima mjera društvenog distanciranja kako bi se obuzdalo širenje virusa.

Na južnom i istočnom Mediteranu očekuje se da će negativni uticaj korona virusa biti očigledan kroz turizam, (glavni pokretač rasta u cijelom regionu tokom 2019. godine), kroz pad domaće potražnje kao rezultata mjera za obuzdavanje širenja virusa, kroz pad potražnje od strane glavnih partnera i kroz usporavanje priliva direktnih stranih investicija.

Očekuje se da će ekonomije ovog regiona imati pad od 0,8 posto u 2020. godini, da bi se zatim oporavile i imale rast od 4,8 posto u 2021. godini.

U Egiptu, koji je najveća ekonomija u regionu, veliki javni građevinski projekti, a i procvat telekomunikacija održali su rast. Očekuje se da će ekonomija Egipta ove godine pokazati rast od 0,5 procenata i 2021. godine od 5,2 procenta.

Kad su u pitanju ostale ekonomije u regionu – Jordan, Maroko, Liban i Tunis – očekuje se da ove godine imaju pad, a posebno oštar pad od 11 procenata u Libanu, koji je već pao u recesiju 2018. i 2019. godine.