Ilustracija (Foto: Pixabay)

„U vrijeme visokih cijena hrane i krize troškova života, skandal je da EU baca više hrane nego što uvozi. EU sada ima ogromnu priliku da postavi pravno obavezujuće ciljeve za značajno smanjenje rasipanja hrane od farme do tanjira do 2030. godine, kako bi se uhvatila u koštac sa klimatskim promjenama i poboljšala bezbjednost hrane”, kazao je Frank Mekilsen, autor studije.

Globalne cijene hrane prošlog mjeseca bile su osam odsto više nego prošle godine, prema podacima Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO), djelimično izazvane ratom u Ukrajini.

Cijene pšenice, kukuruza i soje su ove godine čak nadmašile rekorde postavljene na vrhuncu svjetske finansijske krize 2008. godine.

Abdolreza Abasian, analitičar tržišta žitarica i bivši viši ekonomista FAO, rekao je da je era jeftine hrane završena i da će cijene vjerovatno ostati visoke, čak i nakon što se rat Rusije i Ukrajine okonča.

„Zbog energetske situacije, situacije sa đubrivom, bezbjedonosne krize u svijetu i klimatskih promjena, moramo da prihvatimo činjenicu da cijene hrane nikada više nećemo vidjeti na nivou od prije jedne decenije, moraćemo se navići na to”, rekao je on.

Očekuje se da će Brisel kasnije ove godine iznijeti prijedlog za prve pravno primjenjive ciljeve u svijetu za suzbijanje rasipanja hrane, a 43 zelene neprofitne organizacije podržale su poziv EU za smanjenje otpada za 50 odsto do 2030. godine.

Ipak, sve zemlje EU su se već ranije obavezale da će prepoloviti rasipanje hrane u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Međutim, 10 godina od takvog dogovora nisu postigli mnogo, pa njihove ekonomije i dalje stvaraju nevjerovatno velike količine otpada od hrane.

Brisel najavljuje nove zakonske mjere za smanjenje otpada duž cijelog lanca snabdijevanja hranom, uključujucći proizvodnju, preradu i prehrambene usluge.

Još uvijek nisu objavljeni zvanični podaci EU za otpad hrane na farmama u 2020. godini, a studija je koristila proračune iz indeksa otpada od hrane Programa UN za životnu sredinu i studiju Svjetskog fonda za divljinu iz 2021. godine.

Procjenjuje se da se 20 odsto proizvodnje hrane u EU gubi svake godine, u vrijednosti od 143 milijarde eura. Ovaj otpad je odgovoran za najmanje šest odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte.

U studiji se zaključuje da će rat u Ukrajini dodatno zakomplikovati stanje na tržištu, jer se tokom naredne godine očekuje dodatni rast cijena pšenice od 7, 2 odsto i kukuruza od 4, 6 odsto.

(rtcg)