Ilustracija, Foto: Pixabay

Pospanost, umor, vrtoglavica, umanjena percepcija samo su neki od problema s kojima se mogu suočiti vozači koji upotrebljavaju ljekove. U najtežim slučajevima usljed djelovanja medikamenata moguće je da dođe i do saobraćajnih udesa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, povrede u saobraćajnim nesrećama će biti peti vodeći uzrok smrti do 2030. godine.

Vožnja motornog vozila je složen zadatak, zbog čega vozači moraju biti u stanju da vide, razmišljaju i pravilno reaguju. Neki ljekovi, bilo da su oni koji se u apoteci izdaju na recept ili bez recepta, mogu da djeluju na ove vještine.

"Prvu grupu čine ljekovi koji mogu da utiču na sposobnost upravljanja motornim vozilima i mašinama, a obilježavaju se praznim crvenim trouglom (∆) na spoljašnjem pakovanju lijeka. Druga grupa su medikamenti koji snažno utiču na sposobnost upravljanja motornim vozilima i mašinama, i pod čijim dejstvom apsolutno ne bi trebalo voziti, a označavaju se punim crvenim trouglom (▲) na spoljašnjem pakovanju lijeka. Treća i najopasnija grupa su ljekovi koji se ubrajaju u opojne droge, a obilježavaju se znakom paragrafa (§) na spoljašnjem pakovanju lijeka", objašnjava mr ph spec Jasna Anđelković, farmaceut Farmaceutske komore Srbije.

Ljekovi kao ekvivalenti alkohola

Uobičajeni neželjeni efekti ovih ljekova koji mogu uticati na vožnju su osjećaj pospanosti ili umora, mogući su i vrtoglavica, nesvjestica, mučnina, zamagljen ili dvostruki vid, jeza, nestabilnost, zbunjenost. Umanjena je sposobnost da se pravilno koncentrišemo i procijenimo udaljenost ili brzinu drugog vozila. Posle upotrebe nekih ljekova kod nekih pacijenata uočava se i slabost mišića ili slabija koordinacija, anksioznost.

"Zbog činjenice da neki ljekovi mogu uticati na vožnju toliko značajno da su ekvivalentni konzumiranju alkohola više od zakonske granice, farmaceuti u apotekama svakodnevno savjetuju građane i doprinose boljoj informisanosti o djelovanju ljekova na vožnju", navodi Jasna Anđelković.

Kada su veći rizici?

Ljekovi protiv nesanice, anksioznosti, epilepsije, antidepresivi (koriste se kod depresije i za bolove u nervima, migrene, probleme sa bešikom), antipsihotici (za stanja kao što su šizofrenija i bipolarni poremećaj), neki antihistaminici (kod alergije, prehlade i gripa) neki su od ljekova koji mogu da ugroze vožnju. Na isti način djeluju i opioidi (za ublažavanje bolova), neki preparati protiv prehlade i gripa, kao i određeni ljekovi za krvni pritisak, mučninu.

Izvor: B92