Foto: Ilustracija

To znači da će privreda lakše dolaziti do kredita od stanovništva koje će od utorka, nakon stupanja na snagu odluke CBCG, morati da ispuni zahtjevnije kriterijume posebno za gotovinske kredite većih iznosa i ročnosti, piše Pobjeda.

Prema posljednjim podacima, ukupni krediti bili su 3,09 milijardi eura, od čega stanovništva 1,34 milijardi. U kreditima je 190 hiljada građana, što znači da svaki u prosjeku duguje 10.700 eura.

“CBCG sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka od aprila prošle godine. Rezultati posljednje ankete ukazuju da su u trećem kvartalu 2019. kreditni standardi za privredu i stanovništvo ublaženi. U narednom kvartalu banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih standarda za privredu i pooštravanje za građane, posebno za odobravanje potrošačkih i ostalih kredita”, navedeno je u izvještaju nakon završetka ankete.

Prema očekivanjima banaka niži troškovi izvora sredstava trebalo bi „da djeluju u smjeru daljeg ublažavanja kreditnih standarda za privredu”.

“Na pooštravanje standarda za od obravanje kred i ta stanovništvu djelovaće konkurencija i veći zahtijevani kolateral. Treba imati u vidu i makroprudencione mjere CBCG za gotovinske kredite od 14. oktobra, kojima je definisano da banke od 1. januara 2020. za gotovinske kredite fizičkim licima čiji je rok otplate duži od šest, odnosno osam godina, moraju zahtijevati da budu u potpunosti obezbijeđeni kvalitetnim kolateralom”, navodi se u obrazloženju očekivanog pooštravanja standarda za stanovništvo.

U bankama smatraju da zahtjevnija vrijednost hipoteka kod kredita za stanovništvo mogu doprijenijeti pooštravanju uslova. Nijesu međutim jednoglasni u ocjeni da bi privreda trebalo da ima blaže kriterij ume.

“Manji dio bankarskog sektora očekuje da bi lošija ekonomska situacija mogla uticati na blago pooštravanje i kreditnih standarda prema privredi, kao i da bi mogao postojati povećani rizik zahtijevanog kolaterala pri kreditiranju svih kategorija pređuzeća, bez obzira na njihovu veličinu i ročnost kredita”, navedeno je u dokumentu CBCG.

Očekuje se da nenaplativost potraživanja i spremnost ka riziku neće imati uticaja na kreditne standarde.

Po ocjeni bankara tokom trećeg kvartala tekuće godine tražnja za kreditima privrede i stanovništva je porasla. Tražnja privrede je vođena potrebom za finansiranjem obrtnih sredstava, kapitalnih investicija i restrukuriranjem dugova. Kod stanovništva glavni faktori rasta tražnje su refmansiranje dugova, kupovina nepokretnosti, automobila, namještaja…

U bankama očekuju nastavak rasta tražnje za kreditima navodi se u rezultatima ankete. Bankari očekuju da mikro, mala i srednja značajnije povećaju tražnju. Kod stanovništva će rast tražnje biti više uslovljen finansijskim potrebama, nego poboljšanom ekonomskom situacijom u zemlji. Pojačanu tražnju moguće je, smatraju, očekivati zbograsta zarada i zaposlenosti, ali i bolje situacije na tržištu nekretnina.

Manje odbijenih građana

Rezultati ankete su pokazali da je u trećem kvartalu u odnosu na prethodni udio odbijenih zahtjeva za kredit stanovništvu smanjen, i to kod svih kategorija kredita 8,4 odsto.

U sektoru privrede situacija je drugačija.

“U trećem kvartalu nije bilo promjena u odbijenim zahtjevima za odobrenje kredita mikro, malim, srednjim i velikim preduzećima”, pokazala je anketa.

Niže marže, a možda i ročnost

Rezultati ankete su pokazali da banke očekuju da će se nastaviti smanjenje kamatnih marži, provizija i naknada što će doprinijeti ublažavanju uslova za odobravanje kredita privredi.

Prema ocjeni jednog dijela bankarskog sektora pooštravanje kreditnih uslova je moguće kroz smanjenje ročnosti i većih zahjeva kolaterala kod mikro. malih, srednjih i velikih preduzeća konstatuje se u dokumentu, U objašnjenju se navodi da je izražena konkurencija na bankarskom tržištu dovela do smanjenja kamatnih marži i provizija za kredite.












Izvor: Cdm/Pobjeda