Ciste na jajnicima su tvorevine ispunjene tećnošću, a čest su nalaz kod mnogih žena različite životne dobi. Najčešće je riječ o dobroćudnim promjenama, dok su one zloćudne vrlo rijetke i čine oko pet odsto svih cisti jajnika.

Ponekad i dobroćudne ciste izazivaju komplikacije, pa je važno kod postojanja određenih simptoma posjetiti svog ginekologa i otkriti o kakvom tipu ciste je riječ.

Postoji nekoliko tipova dobroćudnih cisti, a možemo ih podijeliti u dvije velike grupe: funkcionalne i nefunkcionalne.

Funkcionalne ciste
Ova grupa cisti nastaje zbog poremećaja u funkciji jajnika, najčešće tokom ovulacije, među njima su najčešće folikularne ciste, ciste zutog tijela i hemoragične ciste.

Folikularne ciste
Prije ovulacije u jajniku se razvija jajna ćelija okružena „vrećicom“ koju nazivamo folikul. Prilikom ovulacije folikul puca, oslobađajući jajnu ćeliju i otpuštajući je u jajovod. Ako ne dođe do pucanja folikula, on nastavlja da raste ispunjavajući se većom količinom tečnosti te nastaje cista. Može biti različitih veličina, a najčešće do 6 centimetara.

Luteinske ciste (ciste žutog tijela)
Nakon ovulacije, odnosno oslobađanja jajne ćelije iz folikula, na mjestu folikula nastaje žuto tijelo koje ili atrofira u slučaju da ne dođe do trudnoće, ili nastavlja rasti u slučaju trudnoće. Ako nakon prsnuća folikula dođe do zatvaranja njegovog otvora, od žutog tijela može nastati cista. U njoj se može nakupljati i krv ako dođe do krvarenja uslijed prsnuća folikula, tada se naziva hemoragičnom cistom.

Kao što se iz imena može zaključiti, ove ciste nijesu u direktnoj vezi sa samom funkcijom jajnika, a u njihovom nastanku ulogu imaju različiti faktori spoljašnje sredine, starostna dob pacijentkinje, kao i genetska predispozicija, najčešće se javljaju dermoidne ciste i endometrioidne ciste (endometriom). Dermoidna cista (teratom jajnika): to je dobroćudna tumorska tvorevina koja može sadržati različite tipove tkiva (koštano, mišićno, hrskavično tkivo, dlake).

Endometrioidna cista
Edometrioza je pojava endometrijuma izvan šupljine materice. Tako se endometrijalno tkivo može naći i u području jajnika, a ako se ispuni tečnošću nastaje cista.

Ta tečnost je uglavnom krv koja s vremenom poprima smećkastu boju te se takve ciste nazivaju i čokoladnim cistama.

Zloćudne ciste jajnika
Javljaju se kao oblik karcinoma jajnika. One čine svega pet odsto svih cisti jajnika. Te se ciste razlikuju od dobroćudnih po samom izgledu, a konačno se dokazuju analizom uzorka tkiva. Obično sadrže više šupljina, izdanke u unutrašnjosti ciste i druge nepravilosti te kod nalaza takve ciste postoji sumnja na zloćudni proces.

Simptomi ciste jajnika
Ciste na jajnicima najčešće su bez simptoma i otkriju se slučajno tokom ginekološkog i ultrazvučnog pregleda. Međutim, mogu izazvati simptome kad cista raste i pritiska okolne strukture, a može doći i do komplikacija, kao što su torzija jajnika i ruptura ciste kad se takođe manifestiraju određenim simptomima.

Najčešće se javljaju: bol u maloj karlici prije ili tokom mentruacije, bol u maloj karlici tokom polnog odnosa, bol u donjem dijelu leđa, bolna peristaltika crijeva, osjećaj težine i punoće u abdomen, osjetljivost grudi, mučnina i povraćanje, nepravilna ili jaka krvarenja. Simptomi poput naglog, oštrog bola, poput uboda nožem u području abdomena ili karlici kao i jak bol praćen mučninom i povraćanjem mogu biti pokazatelji ozbiljnog problema i zahtijevaju trenutnu pažnju i posjetu ljekaru. Mogu biti posljedica torzije jajnika kad se jajnik pomjeri iz prirodnog položaja pri čemu dolazi do pritiska na krvne sudove koji ga ishranjuju te može doći do oštećenja jajnika.

​Ruptura ciste
Ruptura ciste još je jedna komplikacija koja može ozbiljno ugroziti život, iako su takve komplikacije rijetke, opasne su i treba ih na vrijeme prepoznati i liječiti.

Cista na jajniku i trudnoća
Većina trudnica se preplaši kada se tokom trudnoće otkrije jedna ili više cisti. Ciste većinom ne upućuju na stvarnu opasnost niti za trudnicu niti za bebu. Jedna od prednosti cisti u trudnoći je i to da se one pod uticajem hormona većinom povuku nakon prvog tromjesečja.

Ciste je potrebno operisati isključivo ako su velike i izazivaju probleme ili ako u trudnoći počnu nekontrolisano da rastu. Ciste u trudnoći treba ultrazvučno pratiti i upozoriti trudnicu na eventualne simptome kao znakove mogućih komplikacija kao što se iznenadni bol u trbuhu ili krvarenje. Ciste u trudnoći se ne tretiraju, osim u slučaju da se primjećuje veliki porast, kompleksna ultrazvučna morfologija tumora, ili iznenadna komplikacija kao što je torzija, ruptura i krvarenje.

Komplikacije operacije ciste mogu biti kasni pobačaj i rani prijevremeni porođaj. Međutim, u današnje vrijeme operativno odstranjenje ciste u trudnoći ne predstavlja povećani rizik i ako je potrebno, trudnica se operiše bez značajnijeg ugrožavanja daljeg toka trudnoće.

Dijagnoza i liječenje
Dijagnoza ciste na jajniku najčešće se postavlja ultrazvukom, iako se mogu koristiti i CT i magnetna rezonanca. Ultrazvukom se može utvrditi postojanje ciste, njena veličina i morfološke karakteristike.

Prema tome se određuje dalji postupak. U nekim slučajevima se radi pregled veličine protoka krvi kroz cistu (color Doppler ultrazvuk) i određivanje tumorskih makera u krvi (CA 125, CA 19-9, CEA, AFP, ß-hCG).

Male ciste koje su dobroćudnog izgleda obično ne zahtijevaju liječenje. Dovoljno ih je pratiti redovnim ginekološkim pregledima i ultrazvukom kako bi se utvrdilo da li dolazi do rasta ili promjena u strukturi. Većina cisti nestaje spontano.

Ciste veće od šest do sedam centimetara obično je potrebno hirurški odstraniti zbog rizika od komplikacija. Uklanjaju se laparoskopski kada su manje (cista se uklanja kroz mali rez blizu pupka), laparotomijom kada su veće (uključuje veći rez na abdomenu), a kada se radi o zloćudnoj promjeni potrebna je histerektomija kojom se uklanjaju jajnici i materica.

Autor je specijalista ginekologije i akušerstva u Kliničkom centru Crne Gore

Izvor: Vijesti