Foto: arhiva

Arhitekta Jelena Lazić objašnjava da je važnost brda Spas u istoriji Budve bila velika.


Jelena Lazić;Foto: printscreen

"U suštini brdo Spas samo po sebi već ima status spomenika prirode i predio izuzetnih odlika, međutim studijom zaštite prirode zaštićenog prirodnog dobra brda Spas još iz 2009. godine tu je definisano u okviru te studije zoniranje i režimi zaštite, međutim ova studija nikad nije usvojena. Veoma je važno naglasiti da je brdo Spas dio Emerald mreže zajedno sa još 32 područja u okviru Crne Gore, gdje se naročito čuva evropska flora i fauna. A u okviru te inicijative mi smo predali razloge i zašto je potrebno zaštiti brdo kulturno dobro. U literaturi smo otkrili postojanje sedam sakralnih objekata ma brdu Spas, zatim smo otkrili nematerijalnu kulturnu baštinu to su spasovdanske obredne pjesme koje je zapisao Vuk Stefanović Karadžić i objavio 1848. godine, koje je dobio od Vuka Vrčevića 1840. godine. Otkrili smo postojanje mogućeg arheološkog nalazišta, kako kaže Krsto Ivanović u svom Ljetopisu Budve iz 1650. godine, na obroncima brda Spas između vodotoka Topliš i Gospoštine nalazila se Butama, grad koji je sagrađen prije nego što je sagrađen grad u Kaštelu. Pored toga statusa prirodno dobro mislimo da je vrlo važno zaštiti Spas i kao kulturno dobro i dobiti jedan veliki kulturni potencijal koji kasnije može da bude jedan od glavnih nosioca kulture Budve", kazala je Lazić.

Na vrhu Spasa moguće je za početak obnoviti Vilino gumno kaže Lazić.

"Onako kako je Vuk Stefanović Karadžić zapisao takođe se nalazi i u nekim drugim djelima, na samom vrhu brda Spas se nalazilo Vilino gumno u kome kažu da su ljudi slavili Boga još dok su slavili u gajeviima, tako da se vjerovatno radi o nekakvom predhrišćanskom kultnom mjestu koje je u suštini predstvaljalo samo gumno koje je bilo 25 metara prečnika".

O Spasovdanu bilo je nekada uobičajeno da stanovnici Budve zajedno, bez obzira koje su vjeroispovjesti pješke izađu na vrh brda i tamo pjevaju pjesme i igraju kolo, podsjeća Lazić. Na vrhu brda se nalazi krst koji označava da je tu nekada bila crkva Svetog Spasa, a sada su u toku pripreme za istraživanja koja će sprovesti arheolozi kako bi dobili tačne odgovore šta se sve na vrhu Spasa krije.

"Brdo Spas se treba kontrolisano graditi, mi nismo tražili da potpuno prestane gradnja na Spasu iako bi to bilo idealno. Ali u suštini ono što je u nekim drugim gradovima park šuma to u suštini mi već imamo u Budvi. Mjesna zajednica Babin Do je uradila izvanrednu stvar kada je mapirala staze koje se nalaze na brdu Spas, čak su neke i očišćene, ono što Budvanima nedostaje to je park, a ovo je ništa drugo nego mediteranski vrt koji se dolje nastavlja na predivne morske vrtove"

Lazić nam otkiva i postojanje misterioznog skoloništa.

"Vrlo malo ljudi zna za postojanje ovog bunkera, vrlo teško se vidi ulaz u taj bunker, nekoliko entuzijasta mi je proslijedilo fotografije unutrašnjosti tog bunkera, to su prostorije koje su potpuno prazne i koje poprilično liče na neka druga skloništa koja se nalaze u državama okruženja. I to je potrebno istražiti i vidjeti potencijal i tog bunkera za grad Budvu jer i to je kulturna baština jednog grada", ističe Lazić.

Kroz park šumu Spas prolazilo bi se postojećim putem koji bi trebao da se sredi, ali ne nikako asfaltira jer bi, kako objašnjala Lazić, u ljetnjim mjesecima narušio prirodne mirise mediteranskog vrta i ugrozio njegovu autentičnost.

J.M.