Foto: Polimski muzej

Polimski muzej iz Berana je predvodio istraživanja, a arheolog Predrag Lutovac je za Radio Budva podijelio utiske o ovom značajnom projektu.

"Spas je za sve nas, tako reći. Spas je jedno kultno brdo, tako da kažem, istorijsko, leglo, crkava, guvna. Brdo Spas je faktički vezano za život same Budve u 16., 17., 18. vijeku", istakao je Lutovac.

Nažalost, ubrzani ekonomski razvoj nije uvijek bio u skladu sa očuvanjem kulturnog nasljeđa Budve. Brdo Spas je poznato još od Vuka Stefanovića Karadžića, koji je zabilježio postojanje crkve Spasovice i gumna na tom mjestu, a prema njegovim zapisima, mještani Budve, bez obzira na vjeru, redovno su hodočastili na brdo i pjesmom obilježavali svetkovine.

"Mještani su bez obzira na vjeroispovjest, i katolici i pravoslavci i svi stanovnici imali hodočašće, izlazak litije na brdo Spas gdje su pjevane pjesme, obilazila se crkva, jedna fina priča, nematerijalno kulturno dobro", priča Lutovac.

Prije početka istraživanja, prema njegovim riječima, bilo je potrebno odraditi određene pripreme da bi se došlo do samog lokaliteta.

"Brdu je bilo teško prići zbog guste šume i blizine radiodifuznog centra. Pristupili smo krčenju šume i uređenju puta, a Vodovod nam je ustupio mašinu. I onda smo mi morali da tražimo novu mašinu da nam ukloni jedno ogromno brdo na samom brdu Spas. Neposredno pored tih repetitora bila jedna ogromna gomila kamena na kojoj je katolička crkva podigla krst možda nekih 70-ih, 80-ih godina prošloga vijeka. Prvo smo morali sve to da uklonimo. To je obični šut koji je nagomilan na mjestu gde smo i mi prepostavljali da se nalazi crkva. Ne postoji razlog da se digne krst, a da nije neki vjerski objekat. Kad smo uklonili sve to, bili smo zaprepašćeni. Ispod gomile nalazi se vojna instalacija, podrumi, hodnici i razne prostorije. Znači, bila je poslije rata, možda 60. i 70. godina, nismo još u saznanju kad je to napravljeno, podignuta velika vojna instalacija", kaže Lutovac.

Arheolozi su pronašli i dio lučnog zida, za koji pretpostavljaju da je dio apside crkve. Iako je vojna instalacija uništila dio prostora, iskopavanja su započeta na površini od oko 150 kvadratnih metara. Lutovac je naglasio da je još rano donositi zaključke, ali da se pretpostavlja da se na toj lokaciji nalazilo gumno.

Budva, sa svojim bogatim kulturnim nasljeđem i brojnim arheološkim lokalitetima, i dalje krije mnoga neispričana poglavlja svoje istorije.


D.B.