Foto: PrintScreen/RTB, yt

Kako ističe, visoke temperature i nedostatak kiše su ozbiljno ugrozili pčelarstvo u regionu.

"Zbog velikih kiša na početku godine, pčele nisu mogle prikupiti dovoljno nektara. Nakon toga su suša i visoke temperature dodatno pogoršale situaciju, ostavljajući pčele bez dovoljno polena koji im je neophodan za razvoj", navodi Kentera gostujući u jutarnjem program RTB.

Nedostatak nektara i polena ne samo da slabi pčelinje zajednice, već ih čini podložnijim bolestima. Iako pčelari pokušavaju da nadomjeste manjak prirodnog nektara prihranom, Kentera naglašava da to nije dugoročno rješenje.

"Prihrana može pomoći, ali nije istog kvaliteta kao prirodni nektar", dodao je.

Pored izazova sa prirodnim uslovima, pčelari se suočavaju i sa finansijskim poteškoćama. Prehrana velikog broja pčelinjih društava je skupa, a podrška države i lokalnih vlasti je, prema njegovim riječima, nedovoljna.

"Udruženje pčelara Cetinja i sve primorske opštine uputile su zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za pomoć, ali nismo dobili adekvatan odgovor", ističe on.

Uprkos izazovima, pčelari se nadaju da će jesenja paša na primorju biti bolja, te da će ublažiti lošu godinu. Međutim, Kentera ističe da su potrebne hitne i koordinisane mjere na državnom i međunarodnom nivou kako bi se zaštitile pčele, koje su ključne za opstanak ekosistema.

"Pčelarstvo je nešto što me ispunjava. Ima tu nekog interesa, ali je najvažnije da budete u balansu sa prirodom, i to je ono što čuva moju psihu. Dok god bude tako, baviću se pčelarstvom", zaključuje Kentera.