Gordana Knežević, Foto: privatna arhiva

Kakva su predviđanja za nastupajuću turističku sezonu, kako se odvija rani booking, ima li interesovanja gostiju za predsezonu, da li će biti povećanja cijena smještaja i usluga u turizmu, kako će se napeta bezbjedonosna situacija u Ukrajni i Rusiji odraziti na ovogodišnju posjetu turista sa tih tržišta, te u kojoj mjeri političke tenzije u zemlji i na lokalnom nivou mogu ugroziti sezonu i da li se naša država priprema na adekvatan način, pitanja su koja smo postavili višegodišnjem turističkom pregaocu, Gordani Knežević koja sa velikom pažnjom prati aktuelna dešavanja na međunarodnom planu u sferi turizma, a koja imaju direktne posledice po ovu djelatnost od koje u velikoj mjeri zavisi ekonomija naše zemlje.




Ima li interesovanja za ovo ljeto , ima li rezervacija?

Najava i rezervacija ima, ali svakako ne u onoj mjeri ili obimu na koji smo navikli prije pandemije koronavirusom 2020. Veoma smo flekisbilni i dajemo mogućnost besplatnog otkazivanja do tri dana pred dolazak za individualne goste i mjesec dana pred dolazak za grupe. To je otprilike mjera koja zadovoljava obije strane. Mi imamo saradnju sa školama i agencijama iz Belgije, Holandije i Francuske koje su godinama dolazile u predsezoni (školske i studijske eksurzije), naročito u martu i aprilu, ali još uvijek takvih najava nema, što je posljedica epidemije koja još traje. Sve je prebačeno za maj i jun. Zato mislim da ćemo biti veoma zadovoljni ako punu sezonu budemo imali 40 dana i isto toliko predsezone i podsezone. To bi bio odličan uspjeh za ovu turističku godinu i po mom mišljenju to je maksimum s obzirom na epidemiološke okolnosti.



S obzirom na rast cijena u Evropi i svijetu, moguće ratne sukobe između Rusije i Ukrajne kakva su vaša očekivanja od ove sezone i da li postoji bojazan da se pomenuti faktori negativno odraze na nju?

Mogući sukob između Rusije i Ukrajine je daleko od nas u smislu da to ne može uticati na našu bezbjednost, ali taj sukob može da ima velike ekonomske posljedice. Ukrajinci, koji su važno emitivno tržište za našu zemlju, u slučaju ratnih dejstava neće biti turističko tržište na koje se može računati ove godine, a možda i narednih, zavisno od dužine trajanja sukoba, Rusija kao posljedicu za napad može imati međunarodne sankcije u smislu da bude izbačena iz SWIFT protokola (to se otvoreno najavljuje), čime bi bilo jako otežano ili skoro nemoguće vršiti novčane transakcije sa ruskim tour-operaterima. To bi veoma zateklo naše turističke agencije i hotelijere koji godinama rade sa ruskim tržištem. Naša zemlja bi trebala da ima neki plan u situaciji šta ako se to desi. Trebalo bi vidjeti da li mi imamo snage da podnesemo jedan takav ekonomski udarac kojim bi bilo odsječeno rusko tržište sa ovih prostora. No, kako ni sami nemamo u ovom trenutku predstavnike izvršne vlasti koja je u procesu reizbora, situacija je više nego komplikovana. U slučaju da rat počne sjutra, mi odgovor trebamo imati najkasnije danas. Trebalo bi organizovati krizno tijelo u okviru Vlade koje bi se bavilo svim mogućim posljedicama ovog sukoba, kao i maksimalnog ublažavanja direktnih posljedica na naš turizam i ekonomiju. Rast cijena u Evropi je sveprisutan, a direktna je posljedica ekonomske krize koju je izazvala pandemija. Inflacija i poskupljenja uvijek idu nakon svake krize, i to će svakako trajati nekoliko godina sve dok se tržište ne smiri. Poskupljenja su svuda, u svakoj evropskoj zemlji. Svuda su skočile cijene, tako da je poskupljenje linearno i ako je kod nas poskupila kafa, poskupile je i u drugim zemljama, s tom razlikom što se rastućom inflacijom smanjuje kupovna moć stanovnika. No, s obzirom na kupovnu moć stanovnika zapadne Evrope, ne treba se brinuti da oni neće moći priuštiti sebi ili svojoj porodici ljetovanje. Pravo je pitanje da li žele doći kod nas, čak i ako ostanemo i dalje jeftina destinacija.



Hoće li rast cijena energenata, roba i usluga, inflacija i ekonomska politika uticati na rast cijena u turističkom prometu, konkretno hoće li cijene smještaja i turističkih proizvoda ići na više, hoćete li i vi podići cijene?

Po mom mišljenju cijene samo treba vratiti na cijene iz 2019. godine, jer smo mi 2020. i 2021. napravili tolika sniženja i ustupke da bi imali goste i u toku pandemije, da niže od toga ne možemo. Ako vratimo cijene na nivo iz 2019, vratili smo cjenovnike na realno stanje, onako kako te cijene trebaju izgledati da bi se normalno poslovalo, a to znači da firma od ostvarnog prihoda u toku ljetnje sezone može servisirati svoje obaveze tokom godine i ostati likvidna. Tako da to zapravo ne bi bilo poskupljenje, već samo vraćanje na ono stanje prije pandemije. S obzirom da je ugostiteljima ostao PDV od 7%, bilo bi pametno da se što više zadrže postojeće cijene ako je moguće jer ako je kafa koštala 1,5 eura sa PDV od 21%. a cijena ostala ista sa PDV od 7% tu ima prostora da se izdrži ovaj udarac poskupljena. Ali i to ima svoje granice, i ne bi bilo dobro da odemo van psihološke gornje granice da se za jednu kafu daje 2 ili čak 3 eura kao što je već slučaj u nekim gradovima u Hrvatskoj. Moja firma je vratila cjenovnike iz 2019. za smještaj, dok smo usluge jednodnevnih turističkih izleta poskupili za otprilike 10%, na šta je direktno uticala cijena goriva.



Pandemija dodatno postavlja ograničenja u pogledu kretanja turista? Pošto pratite turizam na svjetskom i regionalnom planu šta su glavne prepreke koje sprečavaju dolaske turista u određene destinacije?

Najveći problem u ovom trenutku u zemljama EU su kovid potvrde, jer su one ograničene na 270 dana od primanja druge doze i nakon toga ne vrijede. Ne postoji jasan kriterijum unutar EU da li je treća doza obavezna za kovid potvrdu i koliko ona treba da traje. Neke zemlje poput Švedske su potpuno otvorile svoje granice bez ograničenja, a taj broj zemalja će se uskoro povećati. Naše Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje stalno je pratilo i prati preporuke SZO i odluke koje donosi EU, tako da bi bilo dobro za sve da se ograničenja pri putovanju svedu na minimum pred početak sezone ili u potpunosti otvore granice. Otvaranjem granica smo sebi osigurali znatno veći buking nego da granice imaju bilo kakve restrikcije. No, o tome je još rano govoriti. Do ljeta ima dosta vremena i samo se možemo nadati da naš optimizam ne pokvari neki najnoviji soj kao što je prošle godine bilo sa Delta virusom.

Koje goste možemo očekivati , pošto su najveća emitivna tržiša Rusije i Ukrajne pod znakom pitanja za ovo ljeto?

Čuvena poslovica kaže da ako se u Rimu ponašajte se kao Rimljanin, a ja bih dodala da ako živite u 21.vijeku ponašajte se u skladu sa tim. Ne možemo mi ignorisati milijarde otvorenih naloga na Instagramu, Tik Toku, Facebooku, Youtubu, Twiteru i društvenim mrežama gdje se informacije šire brzinom munje. Ako niste tamo prisutni, ne postojite, pa taman imali Keopsovu piramidu u naslijeđe. Jedan ružičasti zid u Los Anđelesu privuče više turista nego cijela Crna Gora i to samo zato što je No1 za slikanje na Instagramu. Danas sve može biti atrakcija vrijedna posjete, a ne samo ono što su tradicionalne atrakcije ili što izdašno daje priroda, kao što je slučaj kod nas. Slika i zvuk koji mi pošaljemo odavde turistima je ono što ih može privući da dođu da nas posjete. Mi se još nismo odlučili šta je "naš ružičasti zid". Po meni, to je Bokokotorski zaliv, on je broj 1. Od njega treba početi u svakoj reklamnoj kampanji. On je na svjetskoj turističkoj mapi zajedno sa Kotorom, na ruti svih kruzera i u itinereru ogromnog broja inostranih turista, bez obzira na platežnu moć. Hrvatska se odlučila da njihov broj 1 bude Dubrovnik i u tome je uspjela. Istraživanja su pokazala u 2016. godini da je Dubrovnik imao više rezervacija na Booking.com nego cijela Crna Gora sa svim svojim kapacitetima. Hrvatska je u svjetsku promociju Dubrovnika uložila veliki novac, znanje i trud i to joj se višestruko isplatilo. Kapaciteti njihovog aerodroma su utrostručeni u posljedenjih 10 godina, a Dubrovnik se među inostranim turistima uzima kao destinacija sa koje se kreće u dalji obilazak Jadranske obale. Problem je što samo manji dio njih krene prema Crnoj Gori, dok neuporedivo veći ode prema Hvaru, Splitu, Zadru i Istri. Zato ne možemo očekivati da će nam u velikom obimu dolaziti gosti iz Zapadne Evrope, pa taman da smo trostruko jeftiniji od Hrvatske, jer turisti naprosto nemaju dovoljno informacija o nama. Ne znaju čak ni gdje se nalazimo kako treba, a kamo li šta nudimo, koje su nam atrakcije, kakva nam je ugostiteljska ponuda itd. Tako da je moja prognoza da ćemo imati sličnu situaciju kao i prošle godine, sa dosta gostiju iz regiona i nešto gostiju sa Zapada, dok rusko-ukrajinsko tržište direktno zavisi od raspleta političke situacije.



Politička situacija u zemlji je nestabilna, protesti i tenzije rastu iz dana u dan, da li i to može uticati na turizam?

Meni je neshvatljivo da se crnogorski BDP u ogromnom procentu oslanja na prihode od truzima, tj. da su prihodi od turizma u stvari i jedini mogući novac na koji se može računati na prihodnoj strani budžeta, a da istovremeno niko ne vodi računa da svakom i najmanjom pogrešnom slikom koja odavde ode u svijet, možemo sasjeći granu na kojoj sjedimo. Ponavljam, ako živite u 21. vijeku ponašajte se u skladu sa tim. Ima li iko želju da ode sad turistički u Otavu gdje je danima grad u blokadi zbog demonstacija? Nema. Srećom, Otava nije turističko mjesto, ali isto tako niko ne bi imao želju da ide na odmor u zemlju gdje su gradovi blokirani ili se odvijaju ulične demostracije zbog ovog ili onog razloga. Ako nas turizam hrani, jer nemamo industriju, sve mora biti podređeno tome. Od blistavih i besprijekorno uređenih ulica, bulevara, javnih površina, plaža do hotelskih soba, apartmana, restorana itd. Niko nigdje ne smije da podobaci u tom lancu, a ljubaznost mora da bude imperativ. Prilikom jednog turističkog izleta na Cetinju prošle godine, bila sam slučajno prisutna kad je došlo do svađe između ruskih i ukrajinskih turista po nacionalnoj osnovi. Mislila sam da mi ovdje na Balkanu jedini imamo pravo da se svađamo po nacionalnoj osnovi i da to niko drugi osim nas ne radi. Šalu na stranu, scena je bila neugodna i ostala sam veoma zatečena posmatrajući to sa strane. Mogu misliti kako bi drugi turisti posmatrali sa strane naše ulične svađe i političke prepirke. Zato, ako živimo od turizma, i ako je to jedina trenutno ruka koja nas hrani, ulice bi trebale da budu mirne, a svi politički subjekti da učine maksimalini napor da se problemi i dogovori dešavaju van javnih prostora. U suprotnom, demonstracije i nemiri svakako mogu uticati na smanjen buking i otkazivanje rezervacija.



Crna Gora najveće prihode ostvaruje od turizma, smatrate li da se dovoljno dobro pripremamo da prijem gostiju i da li možemo nešto da popravimo?

Mi generalno nemamo neku ozbiljnu turističku strategiju , a imamo sve preduslove da budemo napopularnija destinacija na Jadranu. Neko ko ima viziju uzme komad pustinje i napravi od nje Dubai, a mi imamo sve, planine, zaliv, jezera, more, plaže i ne možemo da pariramo jednom Dubrovniku, gradu koji je tik do nas, kamo li Dubaiju. Možemo bez neke velike filozofije, samo prekopirati njihov model i imaćemo uspjeh. Neki dan sam pogledala na Youtubu hotel tour "One & Only" iz Portonovi, u trajanju od 2 sata, kojeg je napravio jedan youtube influenser. Video, koji je urađen Iphonom u 4K HD rezoluciji je pogledalo skoro 1 milion ljudi, zato ne sumnjam da će taj hotel biti pun ovo ljeto, Ponavljam, u pitanju je dvočasovni snimak, koji bez velike montaže i bez jedne jedine izgovorene riječi, pokazuje šta hotel nudi, od recepcije, sobe, vrtova, bazena, spa, sportskih terena, restorana, itd. Do juče ste za tako nešto morali poslati telvizijsku ekipu, montirati danima snimke i imati televiziju da to emitujete. Danas vam je poreban samo telefon i youtube kanal. U ovom trenutku svako za sebe ima svoju online ponudu, svoje kanale, svoje profile, websajtove, svako se sam snalazi da dođe do gosta, kako god zna i umije, bez neke posebne pomoći države. Tako da se neko ove zime odlično pripremio za nastupajuću sezonu, a neko nije, dok na državnom nivou ne vidim značajnije pomake, i ne vjerujem da se nešto bitno može promijeniti u narednih par mjeseci.


J.M.


video: MH Travel Montenegro/ youtube