Foto: arhiva

“U momentu kada inflacija dobije inflacionu spiralu, cijena goriva, budući da je na inputu proizvoda i usluga, pretvara se u generator opšteg rasta cijena. Osim toga se formiraju inflaciona očekivanja koja su utemeljena na budućim očekivanjima, i onda to dodatno tjera preduzeća da ukalkulišu očekivani rast cijena u postojećoj proizvodnji ili cijenama proizvoda i usluga, pa to dalje ubrzava inflaciju”, rekao je Kostić agenciji Mediabiro.

On je kazao da je teško dati bilo kakvu prognozu u pogledu daljih cijena naftnih derivata, te da su neosnovane prognoze da će se do kraja godine stabilizovati situacija.

“Mi ni u kom slučaju, ni na koji način, ne možemo da utičemo na formiranje cijena goriva. Možemo samo da utičemo da negativni efekat koji se stvara prelivanjem rasta cijena na svjetskim tržištima u Crnu Goru, ukoliko je moguće, ublažimo rasterećenjima maloprodajne cijene goriva u obliku akciza ili trgovačkih marži i to je ono čime možemo da ublažimo i usporimo taj rast”, naveo je Kostić.

Cijene goriva u Crnoj Gori više su od prosjeka u regionu, pa građani litar eurosupera 95 trenutno plaćaju 1,73 EUR, odnosno eurodizela 1,76.

U cilju rješavanja ovog problema na dnevnom redu današnjeg zasijedanja Skupštine naći će se i predlog za smanjenje akciza na gorivo, što bi, ukoliko se usvoji, rezultiralo nižom cijenom naftnih derivata.

Kostić je zaključio da je upitno da li država ima fiskalni kapacitet da se odrekne ove vrste prihoda, a da pritom ne podigne poreze na nekim drugim elementima potrošnje.