On je Televiziji Crne Gore rekao da kocesionari već plaćaju državi naknadu od oko 1,5 miliona EUR godišnje.

“Pravi profit nas čeka tek pronalaskom nafte i gasa. Onoga trenutka kada krene proizvodnja, mi dijelimo taj profit, a definisali smo sistem tako da bude zasnovan na koncesionoj nadoknadi plus posebnom porezu na profit”, tvrdi Dubljević.

Podjela će biti na 62 odsto do 68 odsto u korist države Crne Gore.

Istraživanja u prethodnom vijeku pokazala su da nafte i gasa ima. Dokaz za to su uzorci jezgra bušotina koja su smještena u depou Uprave za ugljovodonike i pažljivo se čuvaju.

Koliki je taj prirodni resurs, na kojoj dubini i gdje se nalazi pokazaće ozbiljna istraživanja kojima su otvorena vrata, prije tri godine, raspisivanjem prvog tendera.

Na tender su se prijavile tri grupe kompanija, a prvi ugovor Vlada je potpisala sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek u septembru 2016. godine. Drugi ugovor sklopljen je sa grčkom kompanijom Energean Oil and Gas.

Uprava za ugljovodonike i Vlada pripremaju se za raspisivanje drugog tendera.

Za razliku od prethodnog, na koji su se prijavile naftne kompanije, koje će osim istraživanja moći i da prerađuju i prodaju gas i naftu, naredni tender namijenjen je samo onima koji će savremenim tehnologijama precizno utvrditi da li i koliko crnog zlata ima u našem podmorju u oblastima koje su još neistražene.

“Kada se dobiju ti rezultati podaci će biti ponuđeni naftnim kompanijama, a mi ćemo kao država sa geo-fizičkim kompanijama podijeliti profit od toga. Oni će obaviti procjenu tog prostora i ako nađemo potencijalno novi prostor u kojem ima nafte i gasa, mi ćemo raspisati novi tender”, zaključio je Dubljević.