Foto: Mediabiro

On je u intervjuu agenciji Mina-business rekao da je u četvrtak, u odnosu na podatke od 20. juna, u Crnoj Gori bilo 17,21 hiljada turista više.

“Očekivanja od ovogodišnje turističke sezone su pozitivna i vjerujemo da ćemo na kraju biti zadovoljni sa rezultatima. Pozitivni rezultati se bilježe i kada je u pitanju broj turista koji borave u hotelima. Naime, 27. juna u hotelskom smještaju boravilo je 35,77 hiljada turista, što je 7,74 odsto više u odnosu na odgovarajući period prošle godine”, kazao je Martinović.

On je naveo da im takvi podaci daju za pravo da mogu biti optimisti i da očekuju uspješnu ljetnju sezonu.

“Kako sam u više navrata isticao, pripremljenost sezone nije odgovornost samo resornog ministarstva za turizam već i drugih subjekata koji, svojim aktivnostima doprinose stvaranju preduslova, dobrog poslovnog ambijenta za turističku djelatnost”, rekao je Martinović odgovarajući na pitanje da li se spremno dočekuje sezona.

Shodno tome, kako je objasnio, Ministarstvo priprema, a Vlada usvaja Program pripreme sezone, koji predstavlja sublimirane aktivnosti svih učesnika na državnom i lokalnom nivou koji kroz njihovu realizaciju utiču na konačne rezultate.

“Saradnja i koordinacija svih aktivnosti je od presudne važnosti za postizanje ciljeva. S tim u vezi, do sada smo imali tri sjednice Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje odvijanja turističkih sezona, čiji članovi ostvaruju kontinuiranu saradnju koja je posebno intenzivna tokom odvijanja sezone”, kazao je Martinović.

On je naveo da su kroz rad tog tijela upoznati sa izazovima na mikro i makro nivou, dobrim inicijativama, ili predlozima za unapređenje turističkog proizvoda i povećanje atraktivnosti Crne Gore kao turističke destinacije.

Martinović je, odgovarajući na pitanje o ključnim problemima turističkog sektora, saopštio da su, i pored brojnih preduzetih aktivnosti na prevazilaženju problema koji prate turistički sektor i pozitivnih podataka o broju turista koje redovno dobijaju od NTO-a, što je rezultiralo minimiziranju negativnih efekata na rezultate turističke privrede, još prisutni određeni problemi, za čije je riješavanje na dugoročnoj osnovi, potrebno sistemsko djelovanje.

“Kao što ste upoznati još od ranije su prisutni problemi poput nedostatka radne snage, “uskih grla u saobraćaju”, buke zbog izvođenja građevinskih radova, nedostatka parkinga i problem čistoće. Svi navedeni problemi, kako smo već više puta isticali, zahtijevaju tijesnu međuinstitucionalnu saradnju, sistemski pristup rješavanju i saradnju sa lokalnim samoupravama”, precizirao je Martinović.

On je naveo da Ministarstvo aktivno učestvuje i podržaće sve inicijative u pravcu nesmetanog odvijanja turističke sezone.

“U prilog sistemskom rješavanju problema govori to što Vlada planira da smanji nezaposlenost i reguliše manjak radne snage tokom turističke sezone tako što će uvesti kategoriju stalnog sezonskog radnika. To je dobar i inovativan pristup za rješavanje ovog problema, koji mi kao Ministarstvo snažno podržavamo”, ocijenio je Martinović.

On je istakao i da je formirana radna grupa pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja, čiji je član predstavnik Ministarstva, što će rezultirati time da se u godinama pred nama i ovo pitanje kvalitetno rješava.

Martinović je, govoreći o sivoj ekonomiji i nelegalnom smještaju u turizmu, kazao da je to pitanje prepoznato i u Programu suzbijanja neformalne ekonomije za Crnu Goru od ove do 2026. godine, kao jedan od ključnih problema sektora turizma.

“Jačanje inspekcijskih kapaciteta je jedan od preduslova za rješavanje problema sive ekonomije i nelegalnog smještaj u turizmu. U saradnji sa UN turističkom organizacijom, nadležnim ministarstvima u region, našim resornim ministarstvima i inspekcijskim službama preduzimaju se aktivnosti na iznalaženju odgovora na ovaj problem. Ove aktivnosti su definisane i kroz Akcioni plan Programa”, objasnio je Martinović.

Kako je kazao, poznato je da se u dijelu sive ekonomije u oblasti turizma najveći procenat odnosi na nelegalno izdavanje smještaja i da se sa tim suočavaju zemlje iz regiona, a ne samo Crna Gora.

On je, odgovarajući na pitanje da li je turistička ponuda Crne Gore dovoljno konkurentna i na koji način kreirati konkurentniji turistički proizvod, rekao da svaka turistička destinacija stvara proizvod koji je izdvaja od drugih destinacija, kako bi bila konkurentna i privlačna turističkoj potražnji.

“Naša zemlja obiluje prirodnim pogodnostima, kako je često nazivaju “zemlja kontrasta”, jer na malom prostoru ima ponudu brojnih vidova turizma. U tim aktivnostima, veliku ulogu treba da imaju lokalne zajednice imajući u vidu da institucije na lokalnom nivou raspolažu informacijama o potencijalima i jedinstvenostima destinacije na osnovu kojih se može formirati ponuda koja će privući određenu turističku klijentelu”, ocijenio je Martinović.

U Crnoj Gori se, kako je naveo, radi na diverzifikaciji turističkog proizvoda koji je u funkciji smanjenja nivoa sezonalnosti u poslovanju turističke privrede.

“Raznolikost naše zemlje po pitanju prirodnih, socio kulturnih, istorijskih i etničkih karakteristika, predstavlja kvalitetnu osnovu za razvoj specifičnih vidova turističke ponude. U tom smislu, donijeli smo odgovarajuće strategije, realizovali smo brojne aktivnosti na razvoju ruralnog, kulturnog, zdravstvenog, sportsko-rekreativnog, gastro, MICE turizma, kao i drugih oblika turističke ponude”, kazao je Martinović.

U planu je, kako je dodao, Program podsticajnih mjera za podršku organizaciji manifestacija, zatim ruralnom, kulturnom, kao i MICE turizmu.

“Takođe, na predlog ovog Ministarstva, a u saradnji sa Ministarstvom energetike i rudarstva i Eko fondom, usvojen je Program energetske efikasnosti za hotelijere i seoska domaćinstva i objekte koji pružaju ugostiteljske usluge. Kao odgovorna Vlada koja analizira stanje u privredi, odlučili smo da obezbijedimo programe podrške vrijedne 3,5 miliona i što je najznačajnije, bespovratna sredstva od 30 do 70 odsto čime kao država dijelimo teret sa našom turističkom privredom”, podsjetio je Martinović.

Prema njegovim riječima, imajući u vidu bogatstvo ponude koja još nije u dovoljnoj mjeri valorizovana, u kontinuitetu preduzimaju aktivnosti na daljoj diverzifikaciji uz poštovanje principa održivog razvoja.

Martinović je na pitanje na koja emitivna tržišta bi Crna Gora trebalo da se bazira, odgovorio da tržište regiona i tradicionalna evropska tržišta predstavljaju značajan resurs za ostvarenje turističkog prometa. Osim tog tržišta, Velika Britanija, Njemačka, baltičke zemlje, Poljska, Češka, Francuska su potencijal na koji treba računati i ove godine.

“Kada je riječ o udaljenim tržištima, posebno interesovanje te dobre najave se bilježe sa tržišta Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Kine, te Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kazahstana, Jermenije i Egipta”, rekao je Martinović.

On je zaključio da Crna Gora ima šta da ponudi turistima i da ćemo sigurno biti privlačni i onim turistima koji su već boravili u Crnoj Gori, ali i onim koji će nas posjetiti prvi put.
(kraj) sam/jlb