Medojević, Foto: PR Centar

Ona je podsjetila da se ovaj međunarodni praznik obilježava svake godine počevši od 1987. kada je od strane UN proglašen, sa ciljem iskorijevanja siromaštva i gladi u svijetu.

Takođe, istakla je da je predsjednik Crne Gore na konferenciju UN prije godinu dana tvrdio da su nam potrebni dalji napori da se vidljivije smanji rizik od siromaštva. Kako je dodala, bio je svjestan da glad jeste veliki problem ali, prema njenom mišljenju, nije učinio mnogo da njegova partija i koalicija koje su činile Vladu urade nešto konktetno da se pomogne ljudima u nemaštini.

"Strategija za borbu protiv siromaštva je nešto na čemu Banka hrane CG insistira deset godina a razlog je opasna pojava cikličnog siromaštva kao posledice dugotrajnog sistemskog siromaštva ljudi. Ni to što smo kao država potpisnici međunarodnog dokumenta o Održivim cijljevima razvoja gdje se siromaštvo tretira kao problem broj jedan, nije nas motovisalo da se ozbiljno pozabavimo ovim problemom", napomenula je Medojević.

Ocijenila je da sve ono što prethodne vlade nisu, mora uraditi nova, jer su sve nade obespravljenih usmjerene na nju. Kako naglašava, nepravda je nešto što ljude boli više od gladi i nemaštine, a neravnomjerna raspodjela prihoda je ono što ljudima para dušu.

"Problem epidemije je sve probleme teškog života stanovnika Crne Gore dodatno iskomplikovao. Još u prvom talasu korone se vidjelo da se ona najbrže širi tamo gdje žive siromašni, a nova žarišta su gotovo u pravilu i socijalna žarišta. Kako stvarati imunitet kao osnovni način odbrane od epidemije ako se ljudi loše i neredovno hrane? Kako sačuvati zdravlje kada ljudi nemaju adekvatno grijanje niti uslove stanovanja dostojne života u 21 vijeku, higijenska sredstva?", upitala je ona.


Foto: Banka hrane

Povećanje iznosa socijalne pomoći je, barem za vrijeme korone, neminovnost, ističe predsjednica Banke hrane.

"Svako dijete iz socijalno ugroženih porodica mora biti obuhvaćeno sa dječijim dodatkom i to ne za iznos od minornih 24 eura kao do sada, već mnogo većim iznosom i nikako samo za korisnike socijale. U Crnoj Gori čak 40 odsto djece živi u domaćinstvima koja su u riziku od siromaštva po procjeni MONSTAT-a. Imamo oko 136 000 djece, a dječiji dodatak prima samo oko 15 000 djece. Dječiji dodatak su mogli dobiti samo troje djece iz porodice korisnika socijalne pomoći, što je apsurd. Dječiji dodatak moraju da imaju sva djeca koja žive u siromastvu", navela je.

Medojević smatra da je naknada za nezaposlene nešto što je kod nas nepoznanica.

"Osim ako niste tehnološki višak ili ste ne svojom krivicom ostali bez posla, a ta primanja su mala i traju svega nekoliko mjeseci", rekla je ona i dodala da se mora raditi na povećanju prava nezaposlenih.

Prema njenim riječima, da bi pravednost osjetili socijalno ugroženi što prije mora doći do prečišćavanja spiskova, kako bi se, kazala je, eliminisali oni kojima ova pomoć nije bila potrebna a dobili su je jer su bili politicki podobni.

"Na taj način bi sav novac koji država izdvaja za ovu svrhu, dobili oni koji su zaista u potrebi. U Crnoj Gori postoji socijalni karton gdje je sve digitalizovano i u elektronskoj formi koji nije iskorišćen da se pomogne onima koji su zaista siromašni. Mnogo ljudi se žali da su nepravedno odbijeni za tuđu pomoć i invalidninu, iako se radi o teškim medicinskim slučajevima. Sve žalbe na takva rješenja moraju biti od strane nezavisne komisije, nanovo revidirane. Opšte poznato je da se zloupotrebljavala jednokratna novčana pomoć (koja nije isla samo preko Ministarstva rada i socijalnog staranja i centara za socijalni rad nego i preko mnogo drugih ministarstava kao i kroz uži kabinet vlade a koja su bila netransparentna i dijeljena po diskrecionom pravu) nije isla u ruke onima kojima stvarno treba", ukazala je Medojević.

Povećanje poreza na imovinu, uvjerena je ona, jedna je od opcija za finansiranja krize u koju smo zapali.

"Zakon o porijeklu imovine treba biti prioritet nove Vlade kako bi se od naplate i zaplijene nelegalno stečene imovine finansiralo rješavanje stambenih pitanja mnogih porodica koje skoro sav prihid (mala penzija- socijalna pomoć- niska plata) daju za podstanarski stan u kojem žive."

Takođe, kvalitetno obrazovanje je, smatra Medojevič, najbolje sredstvo za prevenciju siromaštva i najefikasniji način bijega iz siromaštva.

"Ljudi bez obrazovanja češće postaju siromašni, a djeca iz siromašnih porodica rjeđe stiču veće nivoe obrazovanja", rekla je.


Foto: Banka hrane

Do smanjenja broja zaposlenih usled korona krize došlo je u različitim djelatnostima, a najviše u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, trgovini, konstatuje predsjednica Banke hrane. Ona je ocijenila da radnici plaćaju veliki ceh zbog ekonomske situacije koju je donijelo širenje korona virusa te da ne smiju ostati izopšteni.

"Najveći gubitnici su oni koji nisu formalno zaposleni, oni koji rade u sivoj zoni a koji su sada bez posla - građevinski radnici, radnici u obezbjeđenju, ugostiteljstvu i turizmu. Najvjerovatnije će doći i do smanjenja iznosa doznaka koje se uplaćuju iz inostranstva a njih je zvanicno bilo oko pola milijarde eura a koje su bile veoma značajne. To znači da je mnogo više ljudi koji su ostali bez posla i prihoda od onih koje statistika javno prikazuje i njima se mora pomoći. Svjetska banka procjenjuje da će stopa siromaštva se povećati na 20,4 % , da će pad BDP biti od 12,4% , a rast javnog duga na 93 odsto BDP-a u ovoj godini.

Samo broj nezaposlenih, primaoca MOP i penzionera koji imaju mjesečne prihode manje od 192 eura, tj. apsolutne linije siromaštva, stopu apsolutnog siromaštva podiže na cijelih 19.99% kazali smo mi iz Banke hrane odmah nakon što je Monstat dao prve podatke nakon četiri godine o broju siromašnih, koji je po njima bio višestruko manji", poručila je Medojević.

Poznato je, dodaje ona, da se stopa siromaštva na održiv način može smanjiti samo novim zapošljavanjem i povećanjem prihoda. Od toga, kako kaže, za sada nema ništa, a jedan od razloga je taj što sistem socijalne zaštite mora biti pravedan i sveobuhvatan.

"Prema Monstatu, u avgustu 2019. posao je imalo 210.455 građana, a u istom mjesecu ove godine zaposlenje je imalo njih 172.154 ili 38.301 manje. Vidi se da u ovom periodu nije bilo nikakvog eksplozivnog dinamičnog rasta zaposlenosti i prosječnih zarada, a došlo je do značajnog rasta nezaposlenosti, što je i najvažniji generator siromaštva kod nas. Sama činjenica da pod pritiskom velike nemaštine ljudi crkva i NVO otvaraju narodne kuhinje širom Crne Gore čiji kapaciteti ni izbliza ne mogu da pokriju potražnju od najugroženijih stanovnika ilustruje stanje u kojem se nalazimo."

Kako ukazuje Medojević, posljedice pandemije i neadekvatnog i pogresnog odgovora bivše Vlade dovele su do situacije da se sada suočavamo sa "eksternom fazom ovog fenomena-gladi".

"Banka hrane je deset godina predlagala konkretne mjere koje bi doprinijele da se siromaštvo obuzda i tražila od države da se sistemski obračuna sa njim. Nije bilo političke volje za tim. Nadamo se da će je sada biti.

Najdjelotvornija društvena borba protiv siromaštva je kvalitetno obrazovanje i zdravstvo dostupno svima, stvaranje uslova za otvaranje kvalitetnih poslova, podizanje iznosa minimalne plate, oporezivanje kapitala, zapošljavanje nezaposlenih, pravednija raspodjela i pravednije oporezivanje plate i podizanje dohotka stanovništva.

Jedna od mjera preovlađavanja problema nejednakosti i izraženijih razlika u društvu je uvođenje porez na extraprofit dobijen monopolskim položajem", rekla je ona.


Foto: Banka hrane

Socijalne prodavnice su, kako je istakla, jedna od mogućnosti kada je u pitanju pomoć ugroženima, kao i borba protiv bacanja hrane (na polju, marketima, uvozu, hotelima..).

"Sada, u vrijeme pandemije nova Vlada bi mogla ljudima dati bonove za namirnice i higijenska sredstva kako bi imali najosnovnije i upravo na taj način i pokrenula socijalne prodavnice."

Neravnopravnost je, smatra Medojević, ono što obilježava našu zbilju.

"Naša država radila je sve da onima koji imaju kapital olakša i obezbijedi razne benificije i poreske olakšice dok na drugoj strani malom, običnom čovjeku tovarila sve i svašta (akcize, poreze, održive izvore energije, subvencije za male hidro elektrane, i sl). Subvencionisanje cijena osnovnih životnih namirnica, hrane za bebe i higijenska sredstva kroz socijalne prodavnice, su samo neke od mjera koje država može uraditi kako bi pomogla najsiromašnije slojeve društva. Mala socijalna pomoć, mali dječiji dodatak koji su pritom ograničeni samo za korisnike socijalne pomoći, doprinose lošem položaju najugroženijih", kaže ona.

Predsjednica Banke hrane je mišljenja da obrok za svu djecu iz materijalno ugroženih porodica treba da bude besplatan, nezavisno od toga da li su korisnici socijalne pomoći.

"Jednokrana socijalna davanja kod nas nisu bila transparentna i osim u Centrima za socijalni rad i Ministarstvu rada i socijalnog staranja opredjeljuju se i u drugim ministarstvima i užem kabinetu Vlade kao i iz budžetskih rezervi, za koje javnost nema uvid sa opravdanjem da se radi i zaštiti ličnih podataka korisnika, što ostavlja veliki prostor za manipulaciju. Iskustva iz ranijuh godina su pokazala da se jednokratnom pomoći tretiraju : putni troškovi, opremanje kancelarija, štampanje knjiga, kupovina namirnica, plaćanje struje itd, za lica koja nisu u stanju socijalne potrebe."

Veoma je važno osnivanje alimentacionog fonda kako bi se izbjegao težak položaj samohranih roditelja i njihove djece, a ukojem su se našli usled, kako ističe, neodgovornog ponašanja drugog roditelja ili njegove materijalne oskudice.

Država, dodala je ona, mora graditi socijalne stanove, koje bi davala na korišćenje ljudima u stanju socijalne potrebe, a ne obezbjeđivati funkcionere.

"Socijalno preduzetništvo je takođe dobar način jer uključuje socijalno ugrožene kategorije u samo poslovanje, ili jedan dio profita odvaja za neku određenu oblast koja je problematična. Liječenje bolesnih preko SMS poruka i prikupljanje hrane za gladne preko donacija osiromašenih građana, ne ide u prilog državi koja ozbiljno brine o svojim građanima. Nužan je cjeloviti pristup u borbi protiv siromaštva i isključenost, koji uključuje usklađenj i povezanu aktivnost različitih aktera, počevši od odgovornih ministarstava, preko lokalnih zajednica, društveno odgovornih kompanija do nevladinih organizacija", rekla je Medojević.


Foto: Banka hrane

Ona je u saopštenju povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva kazala da je Fondacija Banka hrane 10. aprila ove godine, zbog nemanja osnovnih uslova za funkcionisanje, nakon 10 godina volonterskog rada, prekinula humanitarne aktivnosti po kojima je bila prepoznata u javnosti.

"Ubuduće ćemo se truditi da podižemo javnu svijest o problemu siromaštva, ukazujemo na anomalije sistema te dajemo predloge kako se siromaštvo može obuzdati što smo činjeli i u prethodnim godinama", zaključila je Medojević.