Foto: MANS

Kako je Milovac naveo u saopštenju, MANS je inicijativu protiv Božovića podnio još u septembru prošle godine zbog, kako je rekao, kršenja zakonske obaveze da Agenciji za sprječavanje korupcije podnosi redovne godišnje izvještaje o prihodima i imovini.

"Tako Božović, prema podacima koji su dostupni na sajtu ASK-a nije podnio redovne izvještaje za imovinu i prihode koje je imao tokom 2020. i 2021. godine. Božović je propustio i da podnese nekoliko vanrednih izvještaja nakon napuštanja starih i stupanja na nove javne funkcije tokom pomenute dvije godine. Milo Božović je od 2017. do 2020. godine obavljao funkciju menadžera Opštine Budva, a više puta je biran za odbornika budvanskog parlamenta. Nakon izbora 2020. godine izabran je za poslanika u Skupštini Crne Gore, a 2022. godine je izabran od strane odbora povjerenika za Predsjednika Opštine Budva, da bi nakon oktobarskih izbora njegov mandat na toj funkciji bio potvrđen i od strane budvanskog parlamenta", naveo je on.

Milovac ističe da je, nakon "svake ovakve promjene", Božović imao zakonsku obavezu da podnese poseban izvještaj o stanju imovine i prihoda nakon odlaska sa javne funkcije, odnosno stupanja na novu funkciju.

"Agencija je u posljednje dvije godine propustila da u Božovićevom slučaju primijeni Zakon o sprječavanju korupcije, sve dok MANS nije prethodne godine podnio inicijativu tražeći da se konačno konstatuje da taj javni funkcioner u produženom vremenskom periodu krši ovaj zakon", istakao je on.

Kako je naveo, podaci iz budvanskog katastra pokazuju da je Božović značajno uvećao svoju imovinu u odnosu na 2019. godinu kada je, kako je kazao, posljedni put prijavio ASK-u, što ova institucija uopšte nije konstatovala.

"Agencija za sprječavanje korupcije ima pristup bazama podataka koji joj omogućava da i bez zvaničnih izvještaja javnih funkcionera može da prati promjene u njihovoj imovini. Slučaj budvanskog predsjednika opštine je odličan primjer da ASK rijetko i selektivno koristi resurse koji su joj na raspolaganju, što za rezultat ima situaciju da pojedini javni funckioneri mogu godinama uvećavati svoju imovinu bez straha da će biti sankcionisani zato što je nisu prijavili. Ovakvo stanje kada je u pitanju evidentiranje imovine i prihoda crnogorskih javnih funkcionera je direktna posljedica nepostojanja političke volje da se iskreno uđe u institucionalnu i legislativnu reformu borbe protiv korupcije, naročito kada je u pitanju rad Agencije za sprječavanje korupcije koja u kontinuitetu biva označena kao pristrasna i podložna političkom pritisku", zaključio je Milovac.