Foto: Ministarstvo kulture i medija

Kako je saopšteno iz tog vladinog resora, na sastanku predstavnika Ministarstva i članova Radne grupe predstavljene su i tri analize - institucionalnog sektora, vaninstitucionalne kulturne scene i publike, na osnovu kojih je izrađen Nacrt dokumenta.

Podsjećaju da je Ministarstvo u aprilu 2022. godine prvi put objavilo javni poziv za konsultacije u početnoj fazi izrade dokumenta, u kojem je pozvalo sve aktere kulture da dostave svoje predloge i sugestije. Poziv je, kako su dodali, drugi put objavljen juna prošle godine.

“Takođe, u prvoj fazi izrade dokumenta realizovane su sveobuhvatne konsultacije sa akterima koji djeluju u oblasti kulture, koji je podrazumijevalo anketiranje aktera javnog, civilnog i privatnog sektora u kulturi, kao i publike kulturnih događaja. Na upitnik su odgovorile sve institucije kulture koje djeluju na lokalnom i nacionalnom nivou, 71 organizacija nevladinog sektora i 23 aktera privatnog sektora koji djeluju u kulturi”, naveli su iz Ministarstva kulture i medija, a takođe su izdvojili i najvažnije izjave aktera današnjeg sastanka kojem je prisustvovala i resorna ministarka Maša Vlaović.

Ministarka Vlaović je kazala da će se ovim dokumentom utvrditi ciljevi i prioriteti razvoja kulture za naredni petogodišnji period i odrediti organizacione, finansijske i administrativne mjere za njihovo ostvarivanje.

“Zahvalni smo svima vama koji ste prihvatili da budete članovi Radne grupe i da vašim znanjem i bogatim iskustvom doprinesete da zajedno definišemo strateški okvir za razvoj kulture u Crnoj Gori u narednom, petogodišnjem periodu”, rekla je Vlaović.

Vlaović je napomenula da su u procesu izrade Nacrta ovog dokumenta proučeni prethodno usvojeni i realizovani programi u periodu od 2011. do 2020. godine, kao i relevantna istraživanja i međunarodna iskustva.

Takođe, kako je dodala, radom na izradi Nacrta koordinirali su predstavnici Ministarstva, a važan doprinos u sagledavanju trenutnog stanja i budućih pravaca razvoja dao je širok krug aktera – javne ustanove kulture čiji je osnivač država, njih ukupno 12, dva organa državne uprave, zatim sve ustanove kulture čiji su osnivači opštine, kao i veliki broj organizacija civilnog društva i privatnog sektora u kulturi.

Na početku sastanka, saradnica u Ministarstvo, Milica Dragićević, predstavila je metodološki pristup koji je korišten prilikom izrade dokumenta.

V.d. generalne direktorke za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture i medija, Dobrila Vlahović, kazala je da je interni tim MKM-a Nacrt dokumenta uskladio sa metodologijom i prepoznao osnovne prioritete.

“Kada su u pitanju institucionalni kapaciteti iz oblasti kulturne baštine cilj nam je jačanje kadrovskih kapaciteta, uključivanje institucija sistema u smislu zaštite i očuvanja kulturne baštine”, rekla je Vlahović.

Kako je kazala, kada su u pitanju kadrovski kapaciteti iz oblasti kulturne baštine poznato je to da je specifičan kadar kojeg nema baš dovoljno na ovim prostorima.

“Nemamo baš dobru saradnju sa vlasnicima i držaocima, a znamo i da je ulaganje u kulturnu baštinu skupo”, rekla je Vlahović i dodala da nijesu dovoljno iskorišćeni međunarodni fondovi i nema dovoljno interesovanja investitora za ulaganje.

Generalna direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, Milena Durutović, je istakla da je povod sastanka najvažniji dokument vezan za kreiranje kulturnih politika.

“Cijenim vrlo značajnim pristanak svih vas, značajnih aktera u kulturi, da učestvujete u poslu koji sada treba dovršiti”, kazala je Durutović.

Napomenula je da se skoro godinu pripremao Nacrt dokumenta i da se Ministarstvo trudilo da na više načina, u saradnji sa svim nosiocima kulturnog života u Crnoj Gori, pripremi analizu stanja i definiše želje i potrebe koje realno mogu biti ostvarive.

“Svako vrijeme za donošenje planova i strategija je značajno, ali mi se čini da je ovaj trenutak posebno značajan jer smo dužni ići u korak sa vremenom i napraviti šire okvire za sve koji žele i imaju potencijala da se razvijaju”, rekla je Durutović.

Ona očekuje da nakon usvajanja ovog strateškog dokumenta daju dalju podršku i u aktivnostima koje će biti bazirane na unapređenju pravnih regulative u kulturi.

Direktor Direktorata za kreativne industrije i koordinator procesa izrade NPRK, Igor Rakčević, rekao je da sagledavajući dugoročni značaj ovog dokumenta i kompleksnost materije koju obuhvata, u njegovo konačno definisanje je neophodno uključiti stručnu javnost.

“Pored postupka formiranja Radne grupe koji podrazumijeva zakonski okvir, a koji je već sproveden, MKM će, kao i u dosadašnjem postupku, insistirati na transparentnoj participativnosti razlicitih sudionika”, kazao je Rakčević.

Na sastanku je istaknuto da je Ministarstvo kulture i medija odradilo veći dio posla prije početka grupe sa radom, posebno osvrćući se na odrađenu analizu stanja u kulturi koja daje konstruktivnu polaznu tačku Radnoj grupi za dalji rad na tekstu dokumenta.

“Radnu grupu čine Dragoljub Janković, Dragica Lompar, Maja Ćetković, Karlo Kalezić, Slobodan Mitrović, Ljiljana Zeković, Ognjen Spahić, Sehad Čekić, Bećir Vuković, Ana Vukotić, Predrag Šušić, Edin Jašarović, Peđa Uljarević, Janko Ljumović, Predrag Zenović, Dušan Kaličanin, Marijeta B. Lanzardi, Mato Uljarević, Marina Vujačić, Dobrila Popović, Jelena Tomašević, Predrag Malbaša, Tatjana Rajić, Miloš Vukanović, Miodrag Banović i Nenad Vujadinović”, zaključuju iz Ministarstva kulture i medija.