Foto: Pexels

U novoj epizodi podcasta In Conversation, istražuju se razlozi zbog kojih ljudi usvajaju zdravstvene dezinformacije i šta se može učiniti da se prepoznaju i odbace takvi sadržaji. Gost epizode je profesor kognitivne psihologije Stephan Lewandowsky sa Univerziteta u Bristolu, koji već decenijama proučava kako se lažne informacije zadržavaju u javnoj svijesti i kako ih je moguće opovrgnuti.

Lewandowsky upozorava da su vlasnici društvenih mreža ključni akteri u narušavanju „informacionog ekosistema“, jer dopuštaju širenje neprovjerenih sadržaja bez jasnih pravila.

Kako je objašnjeno u članku, zdravstvene dezinformacije su pogrešne informacije koje se šire nenamjerno, iz neznanja ili nesporazuma. Dezinformacije, s druge strane, svjesno plasiraju „štetni akteri“ sa ciljem da manipulišu javnošću i ostvare vlastite ciljeve.

Zašto ljudi vjeruju lažnim informacijama koje se tiču zdravlja?

Dr Dawn Holford sa Univerziteta u Bristolu pojašnjava da ključnu ulogu u tome igraju tzv. korijeni stavova, tj. emocionalni i ideološki obrasci mišljenja koje formiramo tokom života. Ti obrasci nas često navode da prihvatimo informacije koje potvrđuju naše strahove, sumnje ili uvjerenja, čak i kada su netačne. Ova pojava poznata je kao konfirmacijska pristrasnost i izuzetno je otporna na logičko razmatranje informacija.

Istraživanja takođe pokazuju da su osobe koje su otvorene za razne perspektive i spremne da preispituju dokaze – manje podložne dezinformacijama. Međutim, osobe koje su već doživjele negativna iskustva u zdravstvenim sistemima – zbog diskriminacije, rodne pristrasnosti ili institucionalnog nepovjerenja – češće će prihvatiti narative koji jačaju njihove strahove.

“Jiu-jitsu” intervencije: Borba protiv dezinformacija njihovim metodama

Zanimljiv pristup u borbi protiv dezinformacija dolazi iz istraživačkog tima dr Holford, koji razvija tzv. jiu-jitsu intervencije. Naime, cilj je iskoristiti iste psihološke mehanizme koje dezinformatori koriste, poput emocija, straha i lažnog autoriteta, da bi se ljudi naučili kako da ih prepoznaju i odbace. Ove intervencije uključuju:

- Psihološku inokulaciju, koja funkcioniše slično vakcini, tačnije, izlaganje malim količinama dezinformacije uz objašnjenje taktika koje se koriste, kako bi se stvorila otpornost,

- Empatično preispitivanje, koje uzima u obzir emocionalne i ideološke stavove osobe i koristi saosjećanje u korekciji netačnih uvjerenja.

Kako provjeriti izvor zdravstvene informacije?

Dr. Holford preporučuje tehniku lateralnog čitanja, tj. provjeru informacije izvan originalnog izvora. Ako nešto djeluje kao da „savršeno odgovara“ onome što želimo da čujemo, to je trenutak kada moramo biti posebno oprezni i potražiti potvrdu u nezavisnim, stručnim izvorima.

Kome vjerovati?

Iako su povjerenje u institucije i javne zdravstvene organizacije često poljuljani, Holford ističe da su to najčešće najpouzdaniji izvori informacija.

Na kraju, Holford savjetuje da, gdje god je moguće, građani razgovaraju sa pouzdanim ljekarima ili zdravstvenim radnicima, jer je direktan dijalog i dalje najsigurniji put do tačne informacije o zdravlju.




Izvor: Health Misinformation and Disinformation

Obrada i prevod: Portal RTV Budva