Foto: NVO „Grupa građana BU2”

Kako je navela u saopštenju, rodno zasnovano nasilje nad ženama predstavlja kršenje ljudskih prava i protiv njega se treba snažno boriti.

"Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (“Istanbulska konvencija”) izrađena je upravo sa tim ciljem. To je najsveobuhvatniji i najdalekosežniji međunarodni sporazum koji se bavi nasiljem nad ženama, kojim se utvrđuju obaveze države za sprečavanje nasilja, zaštite žrtava i krivično gonjenje počinilaca", istakla je Mitrović.

Ona podsjeća da UN procenjuje da su 70% žrtava nasilja u porodici žene.

"Izveštaji pokazuju da postoje procjene da je na globalnom nivou oko 736 miliona žena , što je skoro svaka treća, bilo izloženo fizičkom i/ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera, nepartnerskom seksualnom nasilju ili oboje barem jednom u životu (30 odsto žena od 15 i više godina). Ova brojka ne uključuje seksualno uznemiravanje. Stope depresije, anksioznih poremećaja, neplaniranih trudnoća, polno prenosivih infekcija i HIV-a su veće kod žena koje su doživele nasilje u odnosu na žene koje nisu, kao i mnogih drugih zdravstvenih problema koji mogu da potraju nakon što je nasilje prestalo", dodala je Mitrović.

Ispred NVO „Grupa građana BU2” ona ukazuje da svaki čovjek u svom životu iskusi neki vid nasilja, bilo da se nađe u ulozi vršioca nasilja, žrtve ili je jednostavno svjedok nasilja nad drugim. Nasilje nas, kako naglašava, sve pogađa i svi moramo nositi dio odgovornosti.

"Kada govorimo o nasilju nad ženama, rodno zasnovanom nasilju, moramo napomenuti da se u Crnoj Gori o njemu javno počelo govoriti tek koju deceniju unazad i to prvo kroz aktivnosti ženskih nevladinih organizacija, a tek kasnije kroz institucije i zakonska rješenja. Dosadašnje iskustvo pokazuje da žrtve imaju povjerenje u ženske NVO i da su one najčešće prva adresa kojoj se žrtve jave. To govori da ženske nevladine organizacije predstavljaju važnu kariku u sistemu zaštite od nasilja u porodici, te da ih treba jačati, integrisati u multisektorski pristup, pružiti im stalnu državnu podršku", navodi se u saopštenju.

Kako je Mitrović napomenula, po svim parametrima Budva je prvi grad u Crnoj Gori koji je i ključne funkcije u Opštini i javnim preduzećima, sportskim i ustanovama kulture povjerio ženama.

To je, prema njenim riječima, učinjeno nakon što je pripadnicama ljepšeg pola povjerena i većina u lokalnom parlamentu, čime je ispisana nova stranica političke istorije države i grada.

"Opština Budva se danas ubraja u rijetke gradove na EX-YU prostore koji je napravio važan formalni iskorak u pravcu borbe za suzbijanje nasilja nad ženama, prvenstveno i značajno kroz ratifikaciju Istanbulske konvencije ali i treba napomenuti da u našoj opštini nepostoji a "Grupa građana BU2" će se zalagati da se u narednom periodu u metropoli turizma otvori "Sigurna ženska kuća" ili drugi vid privremenog smeštaja sa ciljem da se ženama i djeci pruži zaštita i podrška u izlasku iz nasilja. "Sigurna ženska kuća" ima funkciju da zaštiti ženu i obezbijedi izmeštanje iz okruženja u kojem je postojalo nasilje. Cilj je da se ženi omogući da se vrati uobičajenom načinu života u zajednici i da joj se pruži mogućnosti da organizuje život bez nasilja. Žena se na taj način ohrabruje da se postepeno ponovo uključuje u zajednicu", kazala je Mitrović.

Smatra da je Crna Gora zemlja u kojoj se još uvijek borimo za dobro zakonodavstvo, za skloništa za žrtve nasilja koja bi imala državnu podršku.

Kako ocjenjuje, postignut je napredak u izgradnji zakonodavnog, političkog i institucionalnog okvira za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, ali daleko od toga da mogu biti zadovoljni.

"Crna Gora je po mnogo čemu slična zemljama regiona, ali ono što danas imamo kao posebnu prednost jeste nastanak Ženske političke mreže i udruženo djelovanje političarki iz 18 političkih partija koje su u svoj politički rad uvrstile temu nasilja nad ženama i odlučno krenule u stvaranje boljih zakonskih okvira", zaključila je Mitrović.