"U aktuelni i živući Prostorni plan Crne Gore, koji važi do 2020. godine, i koji je u toj sferi najviši akt poslije Ustava, sada se unosi "parče" novog prostornog plana priobalja, a da se ne uzima u obzir ostatak prostora države, što je neprimjereno planerskoj nauci i zakonima Crne Gore. U organski jedinstvenom prostoru i lako kontrolisanoj maloj državi od 650 hiljada stanovnika planira se bez logičkog i tehnološkog reda. Da apsurd bude još veći, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je 23. februara ove godine objavilo na svom sajtu javnu raspravu Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine, a mjesec ranije, 26. januara, isto tako objavilo je i organizovalo javne rasprave o Nacrtu prostornog plana posebne namjene obalnog područja do 2030. godine", ističe Mitrović, sada penzioner, nekadašnji direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, posebno poznat po zalaganju za zaštitu kulturne baštine i graditeljskog nasljeđa.

Dakle, kako navodi, prvo se radi plan, pa onda Strategija iz koje treba da proizađe taj plan.

"Kada se uzme u obzir da se mijenja desetina zakona koji regulišu oblast izgradnje prostora, mora se zabrinuto postaviti pitanje zašto se to radi i koji je kvalitet ovako poremećenog redosljeda poslova", dodao je Mitrović.

On je, ističe, predlagao da se povuče prostorni plan posebne namjene obalnog područja dok se ne usklade i usaglase logičke i proceduralne zakonske forme društvenog dogovaranja, te uspostave hijerarhijske norme plana višeg reda prema planovima nižeg reda, a na osnovu prethodno usvojenih strateških dokumenata o razvoju države Crne Gore.

"U Crnoj Gori postoje četiri subjekta planiranja: država tj. Vlada, opština, Morsko dobro, Nacionalni parkovi. Svi imaju dva oblika planiranja koje nauka ne poznaje. To je planiranje za stalno i planiranje za privremeno. Finale je dezintegrisani prostor, konfliktnih funkcija, vašarskog izgleda, jeftine arhitekture i urbaniteta nedostojnog čovjeka 21. vijeka i mediteranske civilizacije. Nacrt plana je na fonu takvih metodologija", rekao je Mitrović.

On podsjeća da je prostorni plan Crne Gore donesen 2006. godine sa rokom važenja do 2020. godine. U saglasju sa njim su urađeni planovi nižeg reda u većini opština, a u Budvi 76 planova - Prostorni, Generalni i detaljni planovi i desetine lokalnih i državnih studija lokacija.

"Stepen realizacije tih planova nije poznat, ali su mnogi djelimično izvedeni. Bez objašnjenja šta je sa postojećim planovima predlaže se novi prostorni plan priobalja, koji zadire u važeće i tekuće planove i mijenja fizičke strukture detaljnih planova, što proizvodi prostorne konflikte i upravni haos u opštinama, a da nije ni najavljeno rješenje nastalog problema i koliko će trajati. U ovakvim slučajevima praksa podrazumijeva sanacione planove", kazao je Mitrović.