Foto: waytomonte.com

"Živa rasprava,potrajala je više od tri sata, ljudi su zaista osjetili potrebu da participiraju, da kažu mišljenje, da saslušaju modele moguće pravne borbe. Jer, negdje, taj građanski aktivizam je potreba da se organizuje, pravno konstituiše i pravno vodi civilizovana, ali ispravna borba za zaštitu prava koja država određenim zakonskim aktima može da ugrozi. Ova petrovačka priča imaće i svoj treći dio, za tridesetak dana, i ona će se takođe ticati Buljarice ali u okvirima modela organizovanja i involviranosti lokalne zajednice u plansku dokumentaciju" , istakao je, sumirajući događaj za Radio Budvu MZ Buljarica Đorđe Gregović.

Kako su saopštili iz CDE-a, u fokusu izlaganja pravnika i bivšeg potpredsjednika Vlade Milorada Vujovića bila je zaštita prava vlasnika nepokretnosti, odnosno "izazovi sa kojima se može suočiti svako ko u Crnoj Gori posjeduje bilo šta u svom vlasništvu". Vujović se kritički osvrnuo na pokušaj prodaje Buljarice, odnosno njene ekonomske valorizacije, kako je to nazvao Savjet za privatizaciju. Ukazao je na, kako je istakao, "korijene orvelovske dramaturgije pod kojom danas živimo", ali i na posljedice niza problematičnih, prema njegovom mišljenju, neustavnih procesa do kojih dolazi prilikom izrade, izmjena i primjena nekih zakona, kojima "sadašnja vlast kontinuirano udara na vlasnička prava".


Foto: CDE

Prema njegovom mišljenju, pitanje vlasništva nad crkvama u Buljarici (čije je vlasništvo upisano na same crkve), ni na koji način ne može dovesti u vezu sa primjenom člana 62 nedavno usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Vujović smatra da je, po osnovu ovog Zakona, prepis imovine koja je u sada svojini Mitropolije, a koja je atraktivna za ekskluzivnu turističku valorizaciju, pravno nemoguć.

Na skupu je govorio i Boško Čarmak, pravnik i predstavnik građana koji je zajedno sa grupom mještana i organizacija 2016. godine pokrenuo kampanju za odbranu Buljarice. Govorio je o razlici u
razvoju Buljarice kao turističkog i kao rezidencijalnog projekta.

"Pitanje je šta rezidencijalni projekat sve sa sobom nosi", rekao je Čarmak, napominjući koliko je praznih stanova po Crnoj Gori, izgrađenih, a neprodatih, a da se uprkos tome i dalje gradi.

Čarmak je, dalje, ukazao na niz problematičnih aspekata Savjeta za privatizaciju, kao i na nejasnoće u Zakonu o Morskom dobru, zbog kojeg danas prvobitni vlasnici imovine u zoni Morskog dobra više nijesu vlasnici nego samo korisnici, pri čemu i pitanje šta pravo na korištenje zapravo znači. Čarmak kaže da ovaj Zakon nije precizan već je napravljen tako da se može tumačiti što šire, i pritom ukazao da niko od mještana ne zna kada su prepisani iz svojine u pravo korišćenja, a da većini nikada nije dostavljeno rešenje o tom postupku, iako se radi o najvrijednijoj imovini u državi.

Naveo je i mnoge problematične slučajeve primjene Zakona o eksproprijaciji. Jedan od takvih primjera je kada država, organ države ili javno preduzeće, sklopi ugovor o privatno - javnom
partnerstvu. Država u tom slučaju može da služi kao paravan za uzimanje zemlje, a stvarni korisnik eksproprijacije ostaje privatno lice skriveno iza ugovora, pojasnio je on. Čarmak je poručio svojim sugrađanima na debati u Petrovcu, da ovim Zakonom nijesu zaštićeni čak i kada je situacija naizgled čista, jer se "država može pojaviti u bilo kojem aranžmanu sa privatnim licem, i postupak eksproprijacije obavljati u korist tog posla, a da sama ne upravlja tim poslom". Čarmak je, podsjećajući na druge problematične aspekte ovog Zakona, zaključio da sve više treba baviti problemom otimanja imovine.

"Mještani su imali veliki broj pitanja i tražili su savjete kako da reaguju na problematične postupke vlasti. Stručnjaci su savjetovali da zajedničkim snagama, uz podršku eksperata iz ovih oblasti, brane svoja prava, svoju đedovinu i budućnost. Ukazali su na prave adrese za žalbe i druge vidove prigovora, i podsjetili na pozitivne primjere udruživanja mještana širom Crne Gore koji su jedino zajedno mogli da uđu u proces odbrane imovine, ali i rijeka, šuma i drugih prirodnih bogatstava na koje svi građani imaju pravo", saopštili su iz Crnogorskog društva ekologa.

Ovo je drugi u nizu događaja koji CDE organizuje pod zajedničkim imenom "Buljarica, jedna uvala – puno vrijednosti: Dijalogom do održivog rješenja". Cilj ovih skupova je definisanje najvažnijih ideja i rješenja koja bi trebalo da doprinesu da se budućnost Buljarice zasniva na postulatima održivog razvoja, koji bi bili u skladu sa pravom ekološkom Crnom Gorom.