Kako je saopšteno iz Crnogorskog društva ekologa, ovim događajem počeo je dijalog građana i građanki, stručnjaka i donosioca odluka radi definisanja rješenja za razvoj Buljarice kojima bi se postiglo da priroda i stanovnici žive u skladu, to jest da oba sistema, prirodni i ljudski, imaju obostranu korist. Razgovaralo se o urbanističkim rješenjima, strategijama za razvoj turizma, i principima ekološkog inženjeringa.

Na skupu je bilo riječi o ključnim preprekama razvoja Buljarice.

"Ne postoji jasna ideja šta sa Buljaricom, kako na lokalnom tako i na državnom nivou", istakao je Stevo Davidović, sekretar Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva, napominjući da je za razvoj Buljarice najvažnije imati mjeru.

Mještani i mještanke Buljarice, kao i vlasnici zemljišta trebalo bi da budu aktivan činilac svih planova razvoja, a do sada je prilikom izrade brojnih planova, na žalost, u cjelosti izostajala komunikacija sa mjesnom zajednicom Buljarice.

Prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam, predstavio je viziju "Buljarica nostra", gdje razvoj ove uvale počiva na buljaričanima, njihovom identitetu, zavičajnom osjećaju, tradiciji, ali i na prirodi. On je podsjetio prisutne na rješenje Sen Tropea, čije se kuće ne vide od zelenila, gdje živi 4000 stanovnika, a posjeduje ga šest miliona turista, kao što je slučaj i u mnogim drugim mjestima koje prati integralni
i cjelokupni razvoj.

"U okolini Buljarice stanovnici su počeli da se bave agroturizmom, da otvaraju vinarije, ali je potrebna
podrška mjerama ekonomske i urbanističke politike kako bi se ovaj trend nastavio", istakao je Ratković.

On je, između ostalog, naglasio da svi veliki projekti podržani od strane Vlade nijesu turizam već su "real estate" biznis, tj. biznis nekretnina.

"Od gradnje stanova koja je sada u trendu investitori imaju koristi, dok primorje gubi svoj identitet, zaposlenost se ne povećava, a nosivost terena se sve više opterećuje. Turistički scenario koji ne uvažava interese lokalnog stanovništva ne treba podržavati, jer nije održiv", istakao je Ratković.



Kako navodi biolog Vuk Iković, turistička ponuda zavisi od prirode i od jedinstvenosti predjela.

"Ne smije se dogoditi da turizam koji se razvija na račun prirode svojim rastom umanjuje vrijednost prirodnog dobra", kazao je Ivković podsjećajući na zakon opadajuće korisnosti, objašnjavajući da kad nečega ima više vrijednost mu se smanjuje.

Tako je i sa projektima kojima je planiran veći stepen izgradnje nego što to Buljarica može da podrži.

"Razvojem takvih projekata ova uvala ne može sačuvati svoje jedinstvene vrijednosti, identitet, svoje mještane i njihove potomke. Ono što će se dobiti prodajom zemljišta je jedna jednokratna otpremnina", navodi Aleksandrina Vujačić, dizajnerka permakulture, naglašavajući da kvalitetno rješenje za Buljaricu postoji, i da je to rješenje isključivo u rukama njenih mještana i mještanki.



Mještani su nezadovoljni trenutnim stanjem u Buljarici, skreću pažnju na njenu zapuštenost, na nepostojanje osnovnih uslova za razvoj turizma kao što su nedostatak kanalizacionog sistema i
zadovoljavajućih puteva. Svjesni su evolucije razvojnih modela. Ističu da nekada poželjne vizije razvoja vezane za Budvu, a kasnije i za Porto Montenegro i Lušticu sada već bivaju prevaziđene. Nadaju se daćde razvojno rješenje za Buljaricu konačno odgovoriti na potrebe njenih stanovnika, njene prirode, i turista koji sve više vrijednuju autentični ambijent, kakav nudi mediteranska ljepota ove jedinstvene uvale, saopšteno je iz Crnogorskog društva ekologa.

Organizatori ove debate podsjećaju da će biti održane još dvije na ovu temu. Naredna je planirana u decembru, a početkom februara poslednja.

Akcenat na drugoj po redu debati, biće na uspješnim i neuspješnim primjerima projekata na loklitetima u svijetu sličnim Buljarici, dok će fokus treće debate biti na modelu organizovanja građana za učešće i planiranju u mogućim investicionim projektima, koji se tiču Buljarice.


Prilog Ljubice Pribilović sa održane debate o Buljarici: