Foto: ilustracija/pxb

Mudrić je u intervjuu ukazao na potražnju za smještajima izvan tradicionalnih hotelskih kompleksa i naglasio važnost usmjeravanja turističkog razvoja ka očuvanju autentičnih prirodnih ljepota Budve i okoline.


Mudrić/Foto: printscreen/youtube

Pandemija COVID-19 značajno je promijenila sliku globalnog turizma. Kako biste opisali savremenog turistu i koje su njegove osnovne potrebe?

Pandemija je zaista iz temelja promijenila način na koji ljudi putuju i šta očekuju od svojih odmora. Savremeni turisti sve češće preferiraju smještaj u privatnim apartmanima ili kućama umjesto velikih hotela. Traže mir i komoditet, gdje mogu da borave sa svojom porodicom, bez kontakta sa velikim brojem drugih ljudi. Budva i cijelo crnogorsko primorje su primijetili značajan porast potražnje za takvim objektima, posebno onima koji nude privatni parking, mirno okruženje i prirodne ljepote na dohvat ruke.

Znači li to da je privatni smještaj sada cjenjeniji od hotela sa četiri ili pet zvjezdica?


U neku ruku, da. Na primjer, kućice u selima poput Lapčića ili Paštrovića, koje imaju vlastiti prilaz, bazen, pogled na more, i čak voćnjake iz kojih gosti mogu da beru voće, sada su na visokoj cijeni. Ove manje nekretnine postale su vrlo popularne među visokoplatežnim gostima koji traže luksuz u prirodi i miru, a ne samo 'šajning' velikih hotela.

Koliko su ti gosti zavisni od digitalnih pogodnosti, poput Wi-Fi mreže, i kako se to odražava na ponudu?

Wi-Fi je danas neophodan svuda. Gosti dolaze sa očekivanjem da će biti online i imati dobru povezanost sa svijetom. Agencije često obezbjeđuju mobilne Wi-Fi rutere za dodatni komfor gostiju. Veliki broj turista se odlučuje za rad na daljinu, a Budva postaje atraktivna upravo za tu vrstu posjetilaca.

S obzirom na trend da turisti sve više žele da iskuse lokalnu kulturu i prirodu, je li ovo prilika za manja, manje poznata mjesta u Budvi i okolini?

Definitivno! Turisti danas žele da iskuse autentične doživljaje i upoznaju lokalni način života. Ovo je ogromna prilika za Budvu, jer je priroda crnogorske obale jedinstvena. Potrebno je samo uspostaviti jasnu strategiju koja će uključiti kontrolu nad turizmom i njegovo vođenje na održiv način. Uprkos tome što se često čuje da strategija nedostaje, vjerujem da bi Budva, uz malo truda i ulaganja, mogla postati pravi primjer održivog turizma.

Govoreći o infrastrukturi, koliko je ona bitna, posebno za turiste koji dolaze drumskim saobraćajem?

Putna infrastruktura je ključno pitanje, ne samo zbog turista, već i nas samih. Zbog pandemije sve je više gostiju koji dolaze sopstvenim automobilima i zauzimaju veliki broj parking mjesta. Za razliku od organizovanih dolazaka u autobusima, gdje je jedan autobus mogao prevesti 50 gostiju, danas nam dolazi 50 gostiju u 25 automobila. To stvara dodatnu gužvu na putevima i dodatni pritisak na infrastrukturu.

Kako riješiti problem sekundarnog smještaja i osigurati balans između hotela i privatnog smještaja?

Porez je jedno od mogućih rješenja. Hoteli i privatni apartmani moraju biti u skladu sa kvalitetom koji pružaju. Apartmani i kuće visoke klase, koje doprinose imidžu Budve kao turističke destinacije, mogli bi imati povoljniji porezni tretman. S druge strane, sekundarni smještaj, onaj koji privlači masovni turizam sa niskim cijenama i malom kontrolom kvaliteta, mogao bi biti oporezovan više kako bi se stimulisao kvalitet u ponudi.

I za kraj, koliko su danas popularni izleti u prirodnim parkovima i manjim selima u zaleđu?

Interes za prirodu nikada nije bio veći. Nacionalni parkovi i prirodni parkovi oko Budve, kao i sela, imaju ogromne potencijale. No, potrebno je zaštititi ta područja od prekomjerne eksploatacije. Tu su i parkovi prirode, poput onih u okolini, koji su često zapostavljeni, a nude velike mogućnosti za razvoj održivog turizma.


Tekst priredila redakcija portala