Foto: JU Muzeji i galerije Budve

Prvo izdanje je "Antička Budva: Zbornik radova s Meðunarodnog multidisciplinarnog naučnog simpozijuma po pozivu održanog u Budvi 28–30. novembra 2018. godine", čiji je izdavač JU Muzeji i galerije Budve, glavna i odgovorna urednica mr Lucija Djurašković, direktorica Ustanove, a urednik Dušan Medin, MA.

Drugo izdanje je monografija dr Zlate Marjanović Kora’ljica srebrom zakovana: Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine.

Obimna naučna knjiga „Antička Budva”, ispisana na 616 stranica, koju je nedavno objavila JU Muzeji i galerije Budve kruna je rada istoimenog Međunarodnog multidisciplinarnog naučnog simpozijuma po pozivu, održanog u Budvi 28–30. novembra 2018. godine, koji je ova ustanova kulture organizovala povodom obilježavanja osam decenija od otkrića nekropola i petnaest godina od osnivanja Muzeja grada Budve. Recenzenti izdanja su dr Branko Kirigin, arheolog iz Splita, i nedavno preminuli dr Miroslav Luketić, istoričar iz Budve.

Dio predgovora iz monografije Kora’ljica srebrom zakovana: Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine

„Monografija Kora’ljica srebrom zakovana: Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine predstavlja najnovije djelo dr Zlate Marjanović, etnomuzikološkinje i profesorice na Katedri za etnomuzikologiju Akademije umjetnosti Univerziteta u Banja Luci. Objavljivanje ove knjige uvršteno je u izdavačku produkciju Javne ustanove Muzeji i galerije Budve, institucije kojoj su povjereni zadaci očuvanja, zaštite i prezentacije materijalne i nematerijalne kulturne zaostavštine budvanskog prostora. S tim u vezi, blagonaklono je prihvaćena ideja autorke da upravo ova ustanova bude izdavač monografije, koja se tematski vezuje i rasvjetljava dio našeg lokalnog nasljeđa. U ovoj knjizi autorka je isplela narativnu nit oko rukopisa naslovljenog Pjesme i drugi napisi iz Budve (1854), koji je do 1949. čuvan u Matici hrvatskoj, a danas u arhivi Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, kojoj ovom prilikom izražavamo zahvalnost na dozvoli za istraživanje i objavljivanje.

Valja istaći da je rukopis do pojave ovog izdanja bio nedovoljno poznat široj javnosti, a najveća nepoznanica odnosila se na autorstvo same građe, sastavljene od rukom pisane bilježnice, dodataka (dva lista) i prepisa pjesama iz bilježnice. Zahvaljujući minucioznom istraživačkom poduhvatu, utemeljenom u iščitavanju i analizi brojnih izvora i literature, a naročito na temelju komparacija rukopisne građe s drugim objavljenim primjerima, dr Zlata Marjanović je nedvosmisleno zaključila ko je zapravo taj nepoznati zapisivač. Njegovo ime i prezime otkriva već u podnaslovu knjige, a potom i do detalja pripovijeda o kompleksnoj ličnosti Mijata Sabljara (1790–1865) iz Dubice na Uni. U pitanju je čovjek brojnih interesovanja, po činu major austrijske vojske, čiji je život u zrelim godinama obilježen putovanjima po jadranskom priobalju i zaleđu, terenskim etnografskim radom, sakupljanjima najrazličitijih pokretnih starina (prirodni ostaci, arheološki nalazi, pisani izvori...), te bilježenjem raznih osobenosti ovoga kraja s kojima se na putu susretao. ”

Dr Zlata Marjanović je doprinijela istraživanju muzičke kulturne prošlosti kako Budve i Boke, tako i cijelog Crnogorskog primorja.