Ilustracija, Foto: Pixabay

Kako se ističe, u vlasničkim strukturama firmi nalaze se članovi porodice ili druga njima bliska lica, koji su često i vlasnici vrijednih nepokretnosti, stečenih novcem koji je prihodovan kriminalnim aktivnostima.

U dokumentu se navode i sektori koji su posebno prepiznati kada je riječ o pranju novca.

"Razvoj digitalne ekonomije uslovio je brži protok novca, što je dovelo do smanjenja ličnog, fizičkog prisustva klijenata i njihove potpune identifikacije. Navedenoj situaciji u značajnoj mjeri doprinio je i porast novih proizvoda na IT platformama za platne usluge i transfer novca", navodi se u SOCTA 2021.

Bankarski sektor posebno je izložen riziku za integraciju novca sumnjivog porijekla, što je potvrđeno i konkretnim slučajevima u kojima su kriminalne strukture pokušale da najveći dio novčanih sredstava bez adekvatnog porijekla plasiraju kroz različite bankarske transakcije u legalne tokove.

Istaknuto je da je u Nacionalnoj procjeni rizika, sektor nekretnina označen je kao rizičan, zbog svog intenzivnog razvoja i generisanja velike količine novca.

"U Crnoj Gori je ovo pitanje posebno važno imajući u vidu da se ekonomija u velikoj mjeri oslanja na strane direktne investicije, a važan dio tih investicija predstavljalo je ulaganje u kupovinu nepokretnosti, kroz transakcije iz of-šor zona, iz Ruske Federacije i Turske", navedeno je u SOCTA 2021.

Podvučeno je da tu i sektor igara na sreću, sa posebnim fokusom na kazina, a rizičan je zbog velikih gotovinskih transakcija naročito od strane nerezidentnih lica.

Najčešće metode koje se koristi prilikom pranja novca su simulovani privredno-pravni poslovi i izvlačenje novca preko povezanih lica, na način da povezana privredna društva vrše transfere novca na osnovu fiktivne poslovne dokumentacije i prenos novca sa računa privrednih društava na račune fizičkih lica po raznim osnovama.

"Promet nekretnina u kojima se kao kupci pojavljuju pravna lica registrovana u of-šor zonama ili uplata gotovog novca od strane fizičkih lica, pri čemu se uglavnom radi o nerealnim cijenama nekretnina. Veliki broj kupoprodajnih ugovora se realizuje gotovim novcem, a notarske kancelarije rijetko provjeravaju porijeklo tog novca ili ugovori često sadrže stavku da je kupoprodajna cijena već isplaćena prije zaključenja ugovora, djelimično ili u cjelosti", piše u dokumentu SOCTA 2021.

Ukazuje se da su tu i finansijske transakcije realizovane kroz usluge trgovine elektronskih putem (e-commerce).

"Usluga e-trgovine je usluga putem koje se vrši prodaja proizvoda ili usluga putem interneta, prihvatanjem platnih kartica Visa International/MasterCard na e-prodajnom mjestu klijenta. Radi se o transferima novca u većim iznosima sa pravnih lica koja su registrovana u Crnoj Gori na pravna lica u inostranstvu, a vezano za e-komerc servis. U pitanju je veći broj rezidentnih pravnih lica koja su registrovana na istoj adresi bez broja i sa istom djelatnošću kompjuterskog programiranja i usluga za kompjutersko programiranje", istaknuto je u tekstu SOCTA 2021.



(Portal RTCG)