Foto: arhiva

»Buduće reforme moraju biti usmjerene na unapređenje tržišnih uslova, uklanjanje biznis barijera, zadržavanje stranih investitora i privlačenje novih«, rekao je Kamaraši u intervjuu agenciji Mina-business.

Globalna dešavanja, prije svega situacija u Ukrajini, u mnogome je, kako smatra, uticala na postpandemijski oporavak.

»Uprkos veoma značajnom ruskom i ukrajinskom doprinosu crnogorskom turizmu u prošlosti, prema podacima Centralne banike (CBCG), prihodi od turizma za prvih devet mjeseci prošle godine bilježe 30 odsto rast u poređenju sa istim periodom 2021«, naveo je Kamaraši.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući oporavku turizma, eksterne neravnoteže su se značajno smanjile, dok se stanje na tržištu rada počelo poboljšavati, uprkos tome što strukturni problemi i dalje postoje.

»Zbog rasta globalnih cijena robe, Crna Gora nije bila imuna što je uticalo na značajan rast inflacije u zemlji. Međutim, inflacija nas opominje na pojačanu odgovornost prilikom fiskalnog upravljanja«, kazao je Kamaraši.

On je, govoreći o poslovnom ambijentu i tome koliko se politička situacija odrazila na strane investicije, kazao da u narednom periodu Vlada mora raditi na osmišljavanju novih politika privlačenja stranih investitora, posebno u kontekstu vođenja međunarodnih sporova sa renomiranim investitorima i većoj prezentaciji Crne Gore ka investicionim destinacijama, unapređenju efikasnosti javne uprave, digitalizaciji servisa i kreiranja predvidivog poreskog ambijenta.

»Naglasio bih da, bez obzira što imamo pozitivne ekonomske pokazatelje u odnosu na region, evidentno je usporavanje sistemskih reformi, posebno u pogledu digitalizacije«, rekao je Kamaraši.

On smatra da politički lideri imaju odgovornost da u što kraćem roku kroz dijalog iniciraju rješavanje političke krize koja nesporno utiče na sprovođenje ključnih reformi iz ambicioznog plana pristupanja EU, kao i na sveukupni i međunarodni imidž Crne Gore.

Kamaraši je na pitanje koje su najznačajnije barijere za strane investitore, odgovorio da posebnu pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analiziranim Bijelom knjigom, koji su njihovi članovi ocijenili sa niskim ocjenama (tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava) kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.

»U svim našim izvještajima, vladavina prava prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. Predvidivo poslovno okruženje, koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja«, rekao je Kamaraši.

On je kazao da kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, investitori prepoznaju “disciplinu” plaćanja poreza, drugim riječima nedostatak sistematske i stroge naplate poreza.

»Sa naše tačke gledišta, "disciplina" direktno utiče na konkurentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad. Takođe, promjena poreske politike negativno utiče na predvidivost ulaganja i opštu atraktivnost zemlje«, naveo je Kamaraši.

Vlada bi, kako smatra, trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju.

»Takođe, verujemo da je digitalizacija jedan od ključnih procesa koji će pozitivno uticati na efikasnost, profesionalizam javne uprave, čime će se doprinijeti i smanjenju korupcije«, dodao je Kamaraši.

Kamaraši je kazao da je predvidiv poslovni ambijent jedan od ključnih preduslova za investitore, a upravo čestim izmjenama propisa – izmjenama procedura, uslova, poreskih stopa i ostalih davanja – donosioci odluka mogu negativno uticati na poslovni ambijent i sigurnost poslovanja.

»U potpunosti razumijemo da su promjene neizbježne i u velikom broju slučajeva poželjne, jer je proces usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa naprednijim ekonomijama dugoročan i kompleksan. S druge strane, način na koji se njima upravlja i na koji se one implementiraju u regulatorni ambijent je ono što čini razliku između stabilnog, predvidivog ambijenta koji omogućava kompanijama da planiraju i investiraju, i onog ambijenta u kojem investitori donose konzervativne investicione odluke jer nijesu u mogućnosti da predvide uslove koji ne bi trebalo da se mijenjaju bez najave, detaljnih analiza o uticaju na privatni sektor i dovoljnog perioda za investitore da se adaptiraju na njih«, naveo je Kamaraši.

Prema njegovim riječima, vrlo je važno da donosioci odluka razumiju da prilagođavanje privatnog sektora na nove uslove i procedure podrazumijeva vrlo često neplanirane troškove, dodatne obuke ili dodatnu radnu snagu i vrijeme.

Kamaraši je, govoreći o planovi i aktivnosti Savjeta za ovu godinu, kazao da će u dijelu davanja preporuka za dalje unapređenje poslovnog ambijenta, Savjet krajem marta objaviti naredno izdanje Bijele knjige kao glavne publikacije Savjeta koja predstavlja kredibilan izvor i izvještaj koji koristi kako Vlada prilikom definisanja ključnih strukturnih reformi tako i međunarodne institucije, prije svega Evropska komisija i Svjetska banka prilikom redovnog ocjenjivanja ekonomskog stanja u zemlji.

»Naši komiteti za finansije, informaciono-komunikacione tehnologije i za regulatornu politiku pomno će pratiti promjene regulatornog okvira u svojim sektorima i predlagati inicijative za unapređenje u oblastima važnim za poslovanje naših kompanija članica«, poručio je Kamaraši.

On je kazao da će nastaviti da budu aktivan član Vladinog Savjeta za konkurentnost, kao i da blisko sarađuju sa Sekretarijatom EBRD-a pri Savjetu za konkurentnost radi ostvarenja njihovih zajedničkih ciljeva i promocije njihovih zajedničkih interesa.

„Ostajemo partnet Vladi i privrednim udruženjima u daljem radu na unapređenju konkurentnosti ekonomije i privlačenju stranih investitora“, zaključio je Kamaraši.