U Centru za zaštitu potrošača CEZAP navode da su deklaracije često netačne i nepotpune.

"Evidentno je da imamo lošu praksu po pitanju unošenja bitnih podataka u deklaracije proizvoda koje su često nepotpune, pa i netačne, odnosno na deklaracijama se ne nalaze bitni podaci za određeni proizvod", kazala je Dnevnim novinama PR koordinator CEZAPa Željka Rajković.

Jedna od najvećih zamjerki na deklaracije su sitna slova, koja se, mogu smatrati komercijalnom praksom koja potrošače dovodi u zabludu.

"U takvim slučajevima ne treba oklijevati da se obavijesti nadležni organ", poručuje Rajković.

Opšti zahtjevi i način deklarisanja propisani su Zakonom o zaštiti potrošača, koji je nedavno stupio na snagu, odnosno 23. jula. Iz CEZAP-a smatraju da deklarisanje mora da se obavlja tako da se ne obmanjuje krajni potrošač, naročito u pogledu karakterističnih osobina hrane, a posebno njene prirode, identiteta, svojstava, sastava, količine, trajnosti, porijekla i načina proizvodnje.

''Jedan od načina za koji mi smatramo da bi mogao riješiti ovaj problem jeste mijenjanje pravilnika i izrada zakonskih osnova koje će obavezati proizvođače da, unose potpune i jasne podatke. Drugi bi bio češće kontrole inspekcijskih organa, i rigoroznije sankcije kad se nepravilnosti utvrde", smatraju Rajković.

Kada je u pitanju uputstvo za upotrebu, žalbe potrošača su sve manje. Ista situacija važi i za žalbe koje se odnose na rok trajanja. CEZAP-u je u posljednjih pola godine prijavljeno samo nekoliko ovakvih slučajeva.

''Razlog tome je to što su potrošači bolje edukovani, više poznaju svoja prava, pa samim time i reaguju na nepravilnosti'', zaključuje Rajković.