Saopštenje potpisnika Deklaracije prenosimo u cjelosti:

"Javni odgovor MORT-a na zahtjeve koje su iznijeli politički i civilni predstavnici građana Budve, nažalost, nije demantovao navode iz Deklaracije, u prvom redu one koji se tiču učešća javnosti u procesu planiranja razvoja grada Budve i obalnog područja. Saopštenje MORT-a zasnovano je na zamjenama teza, vrijednosnim tvrdnjama i kvalifikacijama, a ne na argumentima i činjenicama kojima bi dokazali da ne forsiraju pojedinačne interese u odnosu na opšte.

Zbog toga pozivamo predstavnike MORT-a da, na osnovu primjera svojih postupaka, odgovore na samo neka od mnogih pitanja građana:

Primjer 1:
MORT u svom reagovanju navodi da je DSL za Luku Budva planirana PPPN za područje Morskog dobra iz 2007. godine. Odluka o izradi DSL je donijeta još 2014. godine, rok izrade je bio 6 mjeseci, a u njoj se navodi da je plaćamo mi, grajani Crne Gore. U svom reagovanju MORT takođe navodi da je prilikom izrade programskog zadatka upriličena anketa.

Pitamo:
- Zašto DSL još nije gotova, jer je rok već odavno istekao; ko je izabrani obrađivač DSL; kojom Odlukom i kada mu je dodijeljen taj posao?
- Kada i koga su tačno anketirali i postoje li pisani tragovi, jer mi u Budvi nismo uspjeli da detektujemo pomenutu anketu?
- Gdje je strateška procjena uticaja na životnu sredinu, koja je sastavni dio DSL, a prema Odluci o izradi DSL?

Primjer 2:
Slovenska plaža je jedna od najvećih i najljepših na rivijeri i zaštićena je još od 1968. godine. Nacrtom PPPNOP se, bez ikakvog obrazloženja, predlaže ukidanje statusa Slovenske plaže kao zaštićenog prirodnog dobra, iako se u istom dokumentu konstatuje: "prihodi od plaža su veći od prihoda od marina". MORT nas sad obavještava da će nakon usvajanja tog dokumenta biti raspisan urbanističko-arhitektonski konkurs. Međutim, građani su na sajtu Omana već mogli da vide kako će izgledati i čija će biti "Budva Beach". Pošto se MORT u svom reagovanju poziva na budući međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs, to znači da ga u ovom trenutku nema, kao ni da li će i kada biti raspisan.

Pitamo:
- Ko je, imenom i prezimenom, predložio ukidanje sa rezima zaštite i sa kojim obrazloženjem?
- Koja i čija anketa je pokazala da građani žele da ukinu jednu od najvećih i najpoznatijih plaža svoje rivijere i da takođe unište prelijepi park u srcu grada?
- Na temelju kojih nalaza i stručnih ekspertiza se to predlaže?

Primjer 3:
Nacrtom PPPNOB se planira izgradnja smještajnih kapaciteta na Školju (ostrvo Sveti Nikola). Međutim, postojećim PP za Morsko dobro je na ovoj lokaciji predviđen samo "izletnički punkt". Na Školju ne može biti gradnje ni ukoliko se poštuje Barselonska konvencija i odmak 100 m od obale. Planiranje i gradnja na tom lokalitetu nema obrazloženo opravdanje ni sa ekonomskog aspekta, niti sa aspekta održivog razvoja, što je jasno dokazao niz primjedbi na predlog PPPNOB. Ukoliko je MORT imao namjeru da prilikom izrade planske dokumentacije konsultuje građane, imao je Peticiju protiv gradnje na ostrvu Sveti Nikola, sa gotovo dvije i po hiljade potpisa, pa je ipak u Nacrtu PPPNOP na ostrvu planirana masivna gradnja smještajnih kapaciteta. U svom reagovanju MORT sad pominje mogućnost da se ta gradnja ograniči, ali opet ne uvažava stav građana izražen Peticijom, kao autentičnom anketom onih koji žive i prihoduju na ovom prostoru.

Pitamo:
- Zašto je MORT suspendovao rješenje iz već postojećeg plana?
- Zašto se u ovom slučaju MORT poziva na dokument koji je još uvijek u formi Nacrta i nema pravnu snagu dok ga i ako ga ne usvoji Parlament CG.

Ova tri primjera jasno govore o maniru MORT-a, na to koliko ozbiljno žele da odgovore na pitanja građana, a pogotovo koliko uvažavaju njihove inicijative. Po potrebi, MORT se poziva na važeći dokument, ali kad nema dovoljno argumenata, poziva se na budući međunarodni konkursi. Potom se poziva na Nacrt, koji nema pravnu snagu.

S obzirom da se pozivate na sve ove dokumente, pitamo i sljedeće:

- Je li slučajnost da su i PPPN za Morskog Dobro iz 2007. godine i PPPNOB iz 2015/16 radili RZUP i Montecep, a da je rukovodilac tima iz 2007. postao koordinator tima u 2015/6-toj, dok je koordinator tima iz 2007. rukovodilac tima u 2015/16?
- Šta je te ljude preporučilo za navedene poslove, pošto je od 2007. godine do danas obala potpuno devastirana, što ne bi bilo moguće da su planovi bili valjani.
- Ima li ikoga drugoga da se bavi planiranjem u Crnoj Gori i šire, jer svi znamo kome pripadaju i RZUP i Montecep i gdje je otklon od mogućeg sukoba interesa, što bi značilo o vraćanje povjerenja u insitucije?

Primjer 4:
U poslednjih par mjeseci su od strane MORT-a odbijena četiri plana iz Budve (Rozino 1 i 2, Sveti Stefan i Podkošljun) Odbijanje plana za Podkošljun je obrazloženo mišljenjem da je “preplaniran”, sa prevelikim povećanjem kvadratura (nekih 300 000 kvadrata). Odbijanje plana za Sveti Stefan je obrazloženo potrebom za sanacionim planom, jer je u toj zoni sada urbanistički haos.

Pitamo:
- Zašto MORT nije do sada uradio ništa po pitanju urbanističkog haosa na Svetom Stefanu, jer isti traje već 20 godina?
- Kako je moguće da se sada odbijaju planovi zbog „preplaniranost“, a usvojeni su, na primjer, DUP Budva-Centar i Petrovac-Centar, sa milionima novih kvadrata, sa preporučenom spratnošću (!), gdje su ulice, zelene površine, staze i druge komunikacije postale djelovi urbanističkih parcela zbog povećanja koeficijenata? Nemoguće je da tako nešto u MORT-u nisu detektovali. Da je MORT samo odbio ova dva DUP-a, Budva bi danas bila u mnogo boljoj poziciji.

Ne prihvatamo da su predstavnici naše lokalne samouprave garancija transparentnosti i odgovornog planiranja, tim prije što su tekući pravosudni procesi otvorili čitav niz primjera korupcionaških afera i lošeg gazdovanja resursima. Zato MORT ima posebnu odgovornost prema Budvi i njenim građanima, ukoliko se nastoji povratiti povjerenje u institucije i odgovorno planiranje. Organizovali smo se jer trenutna vlast Opštine Budva(DPS) neće, ne želi ili ne smije da se miješa u svoj posao (planiranje grada), pa je za nas Budvane sada nužno da spasimo sto se spasti može.

Podsjetili bismo MORT da je Deklaraciju potpisala apsolutna većina partija, ukoliko se ne smatra da DPS i SD predstavljaju najvažniji dio crnogorskog građanstva i politike.

Što se tiče pominjanja radikalizacije, što je posebno zasmetalo MORT-u, podsjećamo da su svi potpisnici Deklaracije odgovorni i civilizovani ljudi. Oni žele miran i prosperitetan grad i za sebe i za investitore. Međutim, svi smo prošlog ljeta bili svjedoci da je Luka Budva bila nekoliko puta blokirana protestima građana. Mi ne želimo da nam se to događa i ovog ljeta, ni u Luci, ni u ugroženom užem jezgru grada. Za razliku od MORT-a, potpisnici Deklaracije osluškuje stavove i očekivanja građana Budve. Na ovaj način nastojimo da damo doprinos poželjnim društvenim procesima, uz veliko uvažavanje svih koji žele da ovdje investiraju i da budu dio života i privređivanja grada.

Poštovani gospodine Ministre, mi tražimo jasne i precizne odgovore na postavljena pitanja i iznesene argumente.
Predlažemo da, ako ste ubijeđeni da su argumenti i činjenice na Vašoj strani, zakažemo emisiju na lokalnom javnom servisu. Podsjećamo da se prošli put niko od obrađivača i predlagača, dakle MORT-a, nije pojavio u emisiji TV Budva o PPPNOB. Pošto su noć kasnije svi bili na RTCG-u, emisija može biti i na RTCG-u, ako vam je možda komotnije u Podgorici nego u Budvi", navodi se u saopštenju potpisnika Deklaracije.